Cjelokupnu energiju poticaja valja usmjeriti na pomoć nerazvijenim državama i što više njihovom približavanju u društvo razvijenih. Ovo nije samo brži razvoj nerazvijenih već je to sinergija zajedničkog bržeg napretka.

Hrvatska se ovog trena nalazi na prekretnici svoje opstojnosti. Stanje hrvatskog gospodarstva i društvenog morala opisuje sve zvanične statistike i ne zvanična izvješća.

Vlada 1. srpnja 2009. PDV povisuje s 22% na 23%. Narodu je objašnjeno da je to povećanje 1% što je neznatna korekcija. Stvarno povećanje je 4,54% ili 1,6 mlrd kn/god. Nova Vlada 2012. godine povisuje PDV s 23% na 25% ili indeksna poena. Ovo je novo povećanje PDVa za 8,7% ili 3,2 mlrd. kn/god.

Odredbama čl. 18 i čl. 19 Zakona o PDV-u porezni obveznik mora prijaviti PDV do zadnjeg dana u tekućem mjesecu, a potom i uplatiti taj porez neovisno da li je naplatio svoj račun ili nije. Ovime je povrijeđen čl. 51 Ustava koji govori o pravednosti, te čl. 49 Ustava koji osigurava razvojnu koncepciju gospodarstva.

Nastupom krize, hrvatska Vlada nastoji ublažiti posljedice od sve veće nezaposlenosti i pada standarda. Dvije su grupe mjera učestale. Prva u smislu štednje, smanjenja troškovne strane budžeta, a druga u smislu jačanja produktivnog gospodarstva.

Dovršetkom pregovora povodom ulaska Hrvatske u zajednicu europskih država završio je i proces prihvaćanja zakonskih i drugih normi u svim dogovorenim područjima. Hrvatska treba biti "uređena zemlja". Jedna od temeljnih tema je stvaralaštvo.

Pitanje: Kako može obračun poreza na dodanu vrijednost biti obračunavan izlazno po 13%, a odbitno-ulazno od 25%? Koliko mora biti dodana vrijednost nakon koje tek budžet uprihoduje dio od konzumirane usluge?

Spoznaja o ogromnoj količini hrane koju trgovci bacaju, kao neprikladnu za daljnju prodaju, te ogromne količine gladnih ljudi u svijetu, pokrenulo je raspravu o mogućoj iskoristivosti još upotrebljivog dijela hrane i smanjenja gladi.