Spoznaja o ogromnoj količini hrane koju trgovci bacaju, kao neprikladnu za daljnju prodaju, te ogromne količine gladnih ljudi u svijetu, pokrenulo je raspravu o mogućoj iskoristivosti još upotrebljivog dijela hrane i smanjenja gladi.
PRIJEDLOG
Spoznaja o ogromnoj količini hrane koju trgovci bacaju, kao neprikladnu za daljnju prodaju, te ogromne količine gladnih ljudi u svijetu, pokrenulo je raspravu o mogućoj iskoristivosti još upotrebljivog dijela hrane i smanjenja gladi.
Vijeće Europe vodi žustru raspravu o enormnom i nepotrebnom bacanju hrane. Od trgovaca se zahtijeva da takovu hranu doniraju potrebitima. Procedure pri mogućoj donaciji više su nego komplicirane.
Javne rasprave o usvajanju Pravilnika o doniranju hrane u Hrvatskoj, na kome rade četiri resorna ministarstva, HGK, te civilna inicijativa, trebala bi dati rezultat do konca 2015.g. Pravilnik koji je u izradi predviđa doniranje, a koje je prema čl. 497 Zakona o obveznim odnosima NN 35/2005 radnja bez protučinidbe i stoga prema čl. 39 Zakona o PDVu NN73/2013. i čl. 60 Pravilnika o PDVu, važećeg od 01.01.2015 donacije ne podliježu oporezivanju.
Zbog navedenog, teško je očekivati uređeni sustav bez mogućih makinacija. Predlaže se kao rješenje ovog problema „Socijalno –akcijska prodaja hrane“.
Prodaja koja je već uhodana, pokrivena propisima a iziskuje minimalne organizacijske zahvate. Radi se o slijedećoj robi (hrani): oštećenoj hrani, oštećenoj ambalaži, predimenzioniranoj proizvodnji, sezonski odlazećoj robi, robi na isteku roka trajanja i sl.
Do sadašnji modeli poznati u nekoliko Evropskih zemalja su „Banke hrane“.
To su posebno izdvojena skladišta (slično Karitasu) U Hrvatskoj je predviđena četiri regionalna centra i više pod centara. U Hrvatskoj postoje prazni ne iskorišteni prostori.
- Negativnosti:
Prikupljanje hrane i distribucija do skladišta.
Povećano vrijeme za; sortiranje, odvajanje knjiženje i sl.
Novi skladišnji troškovi za; osoblje, izdavanje, čuvanje i sl. - Manipulacije:
Pod doniranom hranom podobni će izvlačiti i ispravnu hranu za crno tržište.
Na svu doniranu robu obračunavati će se PDV od 0 %
Sav PDV po ulaznim računima trgovac će odbiti, što je direktna šteta za državni proračun. - Cijeli PDV po ulaznim računima za doniranu robu trgovac će odbiti što je direktna šteta RH (Državni proračun)
RJEŠENJE
I Trgovci – imaju mogućnost za pojedinu robu (hranu) objaviti akcijski popust, ponekad i do 70 %. Na svu hranu predviđenu za doniranje mogu objaviti popust od recimo 90 % Trgovac mora organizirati prodaju tako da:
- Označi socijalno -akcijsku hranu (ovo trgovci već i tako rade za sve akcije.)
- Na blagajni ostvaruju popust samo oni kupci koji imaju „socijalnu karticu“ adekvatno kao što traže kartice u Konzumu, Bili, DM u, i dr.
- Izdani račun prikazati će pravu cijenu i obračunanu sa 90 % popusta.
II KUPCI – Kupci donirane robe su svi oni koji posjeduju socijalnu karticu.
Organizacija kupnje
- Karticu izdaje Ministarstvo socijalne skrbi. Iz lista socijalno potrebitih proces je jednostavan i troškovno veoma jeftin.
- Kartica je punjena virtualnim novcem. Princip je identičan kartici ZETa.
Mjesečno se dopunjava npr: sa 400 kn (virtualni novac) od strane Ministarstva socijalne skrbi. - Plaćanje na blagajni: Blagajna iskazuje nominalnu cijenu i beneficiranu cijenu 10 % koju kupac plaća. Isti taj iznos otpisuje se sa kartice. To ujedno znači da vlasnik kartice može taj mjesec kupiti robe u nominalnom iznosu od 4.000 kn. koju plaća samo 400 kn.
OBRAZLOŽENJE
Predloženi projekt tripartitno zadovoljava sve tri strane.
Socijalno potrebite skupine kupnjom hrane i do 90 % jeftinije isto doživljavaju kao da su dobili novčani dodatak (u našem slučaju 3.600 kn mjesečno)
Trgovci se rješavaju i onako otpisane robe bez troška odvoza i zbrinjavanja.
Trgovci uz to ipak naplate i takovu robu, makar i sa 10 % vrijednosti.
Državni proračun doduše naplati PDV samo na beneficirani iznos (10 %) ali i to je više nego bi bilo da su trgovci tu robu bacili.
Zagreb, 25.06.2015.
AUTOR
Mr.sc. Branko Grahovac dipl.oec.