Dovršetkom pregovora povodom ulaska Hrvatske u zajednicu europskih država završio je i proces prihvaćanja zakonskih i drugih normi u svim dogovorenim područjima. Hrvatska treba biti "uređena zemlja". Jedna od temeljnih tema je stvaralaštvo.
Godina 2013. značajna je za Republiku Hrvatsku, to je godina ulaska Hrvatske u integraciju združenih Europskih država. Jednakopravnost svih 28 država u ovoj zajednici trebala bi donijeti višekratnu korist, svakoj državi posebno, ali i ujedinjene Europe zajedno. Prilagodba zajedništvu trebala bi rezultirati sređenom državom i to u svim sektorima življenja. Ekonomika, pravna regulativa, zdravstvo, školstvo i standard pučanstva treba oblikovati na približno istoj, ali znatno višoj razini. Hrvatska administracija je u posljednjem desetljeću u nizu pregovora s partnerima u Europskoj uniji usuglašavala razna specifična poglavlja kako bi postigli nivo sređene države. Obavljen je veliki posao s puno potrošenih sati, pregovaranja i puno ispisanih (i potpisanih) stranica.
Jedno od temeljnih tema svakako je stvaralaštvo, u svim njenim oblicima, od pripreme rada, konkurentnosti, birokracije, sive ekonomije, plasmana i naplate.
Dokumenti su sačinjeni, usuglašeni i potpisani. Odabrat ćemo šest dokumenata koji obuhvaćaju veliku većinu regulative u procesu stvaralaštva.
Primjer 1.
Godine 2004. i 2005. Vlada RH nastoji kroz projekt „55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti“ srediti stanje u sedam značajnih područja: obrazovanje, pravna država, konkurentnost, inovativnost, mala privreda, regionalni razvoj i povišeni rejting. U projekt je uključeno 70 eminentnih stručnjaka što treba garantirati i podignuti opći nivo života u Hrvatskoj.
Primjer 2.
Paralelno s obradom kroz projekt 55 mjera, Vlada RH 2004. godine želi olakšati osnivanje firmi i kreće u projekt „One stop shop“ što znači dolazak na jedno mjesto i odlazak s odobrenjem za posao. Ovo se pokazalo preambiciozno, jer je zadržana sva regulativa kao prije ovog propisa. Dolazak u FINU, odlazak kod javnog bilježnika, u banku, zavod za zapošljavanje, poreznu upravu, statistiku uz osam grupa obrazaca i niz tehničkih poslova: statističko razvrstavanje, izrada pečata i uspostavljanja knjigovodstva, te potreban novac. Vidi se da nije baš tako kako je deklarirano u naslovu.
Primjer 3.
Mjere za suzbijanje sive ekonomije. Vlada RH već 2004. donosi program za razdoblje od 3 godine u kojem bi trebalo uvesti reda u sferu stvaralaštva kao sveobuhvatna registracija radnika i poslova koje obavljaju, uplata poreza i uređeno gospodarstvo. Značajan datum je 17.06.2005. kad Vlada za sređivanje sive ekonomije zadužuje 7 ministarstava, Državni inspektorat, Zavod za statistiku, Hrvatsku gospodarsku i Obrtničku komoru, Hrvatsku udrugu poslodavaca i 6 sindikalnih organizacija.
U lipnju 2006. Vlada preispituje postignute efekte, a u ljeto 2007. godine provodi veliku inspekcijsku akciju u turizmu. Uz veliki učinjeni napor uvidjelo se da efekti nisu zadovoljavajući pa se uz ostale navedene mjere dopunjuje rješavanje i ove tematike. Prihvaćanjem prijedloga gospodarskog oporavka 15.07.2008. u zaključke se navodi i problem rješavanja sive ekonomije. Zakon o trgovačkim društvima NN157/2009 u prekršajnim odredbama čl. 630 toč. 5 i 77 sankcionira rad u crnoj zoni. Zaključci Ekonomskog vijeća od 01.09.2009. kao i Međunarodnog monetarnog fonda, Svjetske banke i Ministarstva financija RH od 03.07.201. traže suzbijanje sive ekonomije.
Kako naprijed nabrojene mjere nisu dale zadovoljavajući rezultat, Vlada 01.03.2011. donosi Zakon o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti u sivoj ekonomiji.
Primjer 4.
Birokratska giljotina iz 2007 je projekt koji predviđa brisanje ili pojednostavljenje 40% propisa. Formirano je savjetodavno vijeće od članova HGK, HOK, HUP, HI. Osnovni zadatak je prilagoditi propise da budu; jasniji, kraća provedba, brže obavljanje, jeftiniji uz smanjenje korupcije.
Model je toliko oduševio Vladu RH da su predvidjeli uštedu od 900 mil. kn, te da će model preuzeti i ostale države iz okruženja.
Primjer 5. - Disciplina plaćanja
Uz predimenzioniranu propisanu papirologiju, a potom i samovoljno ponašanje službenika, te nedisciplina plaćanja pridonosi lošim rezultatima u procesu stvaralaštva.
Nepoštivanje dogovorenog roka plaćanja za isporučenu robu ili obavljene usluge rezultiralo je općim siromaštvom stvaralaštva. Posljedice se tako osjete u svim porama života. Pokušaj otklona ove negativne pojave objavljene su u NN 44/1996. Pokušaji ispravaka u neurednom podmirenju financijskih obveza donose se kroz Zakon o stečaju. Ovaj Zakon je do 2000. godine pet puta dopunjavan i prepravljan.
Pokušaj da se dogovorno rješavaju dužničko-vjerovnički odnosi donose se kroz Zakon o mirenju 2003., te izmjenama i dopunama ovog Zakona 2009.
Kako izostaju značajniji rezultati donosi se 2005. godine Zakon o zastari koji već 2008. doživljava nove izmjene. U isto vrijeme i Ustavni sud RH svojom odlukom obvezuje dužnike da za obvezu garantiraju svom svojom imovinom. Ovo doduše vrijedi samo za obrtnike.
Ekonomsko vijeće pri Vladi RH dana 21.09.2009. donosi nalog o disciplini plaćanja.
Značajni datumi za sređivanje discipline plaćanja su: 21.09.2011. – usvojen Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza, te srpanj 2012. i Zakon o financijskom poslovanju.
Primjer 6.
Usuglašavanje gospodarskih normi s normama uređenih država u Europskoj uniji, pod radnim nazivom Screening ima zadatak niveliranja, tj. dovođenja raznih privreda pod uravnotežene uvjete. Pogledom na jedan takav sastanak koji je održan od 27.03.2006. do 28.04.2006 sa ukupno 4 sastanka i 6 radnih dana, sa ukupno 37 članova u delegaciji uočavamo:
Podloge za usuglašavanje temelji se na aktu „Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj uniji“. Ostali akti bili su; strateški okviri razvoja 2006. do 2013., smjernice ekonomske i fiskalne politike za 2006. do 2008. god., izvještaji Nacionalnog vijeća za konkurentnost, 55 mjera za poboljšanje konkurentnosti, strategija One stop shop.
Organizacijsko-tehnološki akti prezentirani su programima; razvoj tehnoloških parkova, poduzetničkih zona i centara slobodnih zona, poduzetničkih inkubatora, te regionalnih razvojnih agencija.
U vrijeme pregovora postojale su strategije: turističke djelatnosti, automobilske industrije, brodogradnje, proizvodnje nemetala, tekstilne i drvne industrije.
U fazi izrade bile su strategije za: farmaceutsku, kemijsku, građevinsku industriju, te biotehnologiju i proizvodnju metala.
------ ****** ------
Sa vremenskim odmakom od 9 godina, danas 2013. godine trebamo donijeti zaključak. Potpuno je točno da su propisani i potpisani dokumenti na tragu „uređenog gospodarstva“ i trebale bi davati pozitivne ekonomske veličine i opći društveni optimizam. Pitanje, da li se u praksi osjeća boljitak, ostavljamo našim sugrađanima. Obavljene ankete kreću se od potpunog zadovoljstva do izjave „U ovoj zemlji rijetko koji zakon funkcionira, osim Zakon o gravitaciji“.