Hrvatska se ovog trena nalazi na prekretnici svoje opstojnosti. Stanje hrvatskog gospodarstva i društvenog morala opisuje sve zvanične statistike i ne zvanična izvješća.

 

Hrvatska se ovog trena nalazi na prekretnici svoje opstojnosti. Stanje hrvatskog gospodarstva i društvenog morala opisuje sve zvanične statistike i ne zvanična izvješća. Evo nekoliko podataka koje se ocrtava kroz položaj pučanstva:

  • Inozemni dug RH je 350 mlrd. kn. Izvješća kaže da je to dug poduzeća od 179 mlrd. kn, dug banaka od 89 mlrd. kn i dug države od 82,2 mlrd. kn.
    Svaki dug treba vratiti pa i ovaj. Zabluda je da će ovaj dug vratiti naprijed navedeni. Dug će prevaliti na pučanstvo. Zabluda je i naših sugrađana da oni neće vraćati dug jer ga oni nisu ni napravili. Već sutra poduzeća će podignuti cijenu svojih proizvoda (prehrane, struje, plina i sl.) Banke će povećati kamate, a država poreze, takse. Preraspodijelimo li INO-dug na pučanstvo tada svaka četveročlana obitelj duguje 318.000 kn. Dug, uz pripis kamata od 5% godišnje možemo vratiti oko svakom uposlenom odbijeno na ime otplate INO duga jednu četvrtinu (25%) neto plaće mjesečno ili 1400 kn mjesečno. i tako narednih 20 godina.
  • Kamate na INO-dug, u iznosu od 9 mlrd. kn/god. treba platiti svake godine i ne mogu se prolongirati, a opterećuju svaku četveročlanu obitelj sa 682 kn mjesečno.
  • Unutarnji dug ili pozajmica novaca kod banaka u RH iznosi 289 mlrd kn i to: 40 mlrd kn - dug države, 119 mlrd kn – dug poduzeća, te 120 mlrd kn - dug stanovništva.
  • Privatni dug stanovništva prema bankama je veliki i iznosi 130 mlrd. kn. Svaki stanovnik dužan je u prosjeku 29.500 kn, ili četveročlana obitelj 118.000 kn.

Za cjelokupnu sliku stanja u državi bitno je iščitati i vrijednost imovine (stanovništva, banaka, poduzeća i države). Iz prikaza ukupne imovine za 2011. god. prikazuje se da je 52% hrvatska imovina, a 48% ino-imovina.

Kako svaki poslovni potez traži ispis stanja i smjernica za otklon svih loših navika, te aktivnosti za društveni i gospodarski progres, to ćemo za provedbu mogućeg boljitka navesti najvažnije:

Ponašanje i djelovanje cjelokupnog pučanstva odvijao se u OKVIRIMA tj. po zakonima, odlukama, pravilnicima i sl.

Okviri u kojima se "krećemo" prate nas od rođenja, upisa u škole, uposlenja, formiranja obitelji, umirovljenja sve do smrti. Baš ti okviri za posljedicu imaju dobru ili lošu sliku o nekoj naciji. Razlika između država sa zavidnim moralom i materijalnom osnovom i one sa velikom stopom kriminala, kompliciranom birokracijom i neefikasnim gospodarstvom nije u ljudima već je u OKVIRIMA (ZAKONIMA) koji su im nametnuti. Tako smo došli u izvorište stvaranja zakonskih OKVIRA, sveg dobrog i sva zla koja nam se događaju. Hrvatski sabor ili točnije 158 zastupnika određuju sudbinu svih 4,4 milijuna žitelja Hrvatske, ali i unuka tih istih žitelja.

Žalimo se da je odnos proizvodnih radnika i ukupnog stanovništva nepovoljan, broj umirovljenika je pretjeran, broj radnih dana ili sati je premali, odnos plaća nije stimulativan i tako cijela materijalna osnova Ovim zbivanjem obuhvaćene su sve grane djelovanja, sve regije, te ukupna teritorija RH.

I društveni odnosi: moral, kriminalitet, nerad i "snalaženje" plod su OKVIRA proizišlih iz Hrvatskog Sabora. Novi sabor RH od siječnja 2012., koji je također formiran od raznih profila: doktora, sportaša, glazbenika, učitelja, poljoprivrednika, svećenika i sl. rješava i izglasava OKVIRE iz raznih područja: uzgoja školjaka, umjetne oplodnje, investiranja, odlaska u mirovinu, i posebno važnog OKVIRA; donošenje rashodne i prihodovne strane budžeta.

Za donošenje svrsishodnih OKVIRA, pod hitno treba postaviti cilj i poduzeti aktivnosti za ostvarenje zadanog cilja. Što je cilj? Cilj je zaustaviti negativne trendove (izaći iz gospodarske krize) te preći u opći progres. 

Zaustaviti negativni trend znači: otkloniti deficit u budžetskoj potrošnji, povećati BDP za plaćanje kamata na INO-dug i za tekuću inflaciju. Rast BDP-a od 6,3% osigurava prestanak negativnih trendova i nakon toga iz dna krize krenuti u progres ka željenom rastu BDP-a od 9% do 11% godišnje.

 

Svi dosadašnji prijedlozi prikazuju:

  • Rast BDP-a od 0,8% do 4% u roku 3 godine. Da li će i ovaj cilj biti ostvaren upitno je ?
  • Smanjit će se troškovna strana budžeta čime će se smanjiti i kupovna moć, a onda i potreba za produkcijom
  • Reorganizirat će se uprava i stimulirati zapošljavanje. U Ministarstvu male privrede predviđaju zapošljavanje novih 50.00 radnika, a u Ministarstvu rada 70.000 radnika u naredne 2 godine. Ako prema dosadašnjoj statistici svakih 14.000 radnika producira 1% BDP-a, to bi novih 120.000 uposlenih trebalo producirati novih 8,6% BDP-a.
    Toga u prikazu za 2012. i 2013. godinu nema.
  • Povećanje PDV-a sa 23% na 25% za 2 indeksna poena ili za 8,7% povećat će priliv u budžet za 3,2 mlrd. kn, a rasterećenjem plaća za poreze i doprinose od 700 mil. kn u budžetu će znači biti 2,5 mlrd. kn.
    Može se reći da će povećanje PDV-a donijeti više štete nego koristi. (povećanje cijena, utaja poreza, povećane sive ekonomije i sl.)
  • Ukidanjem tri neradna dana dobiti će se tri radna dana, ali se ne navodi da u 2012. godini (iako je prestupna) ima 3 radna dana manje jer kalendarski tri praznika padaju u radne dane.

 

Završna misao:

Obzirom na stanje u kojem se nalazi Hrvatska potreban je znatno radikalniji zahvat u slobodi poduzetništva, preraspodjeli kapitala, dodatnom kapitalu i inovativno stimulativnom stvaralaštvu.

 

Upućujemo: Saborske zastupnike, Vladine dužnosnike, Sindikate i medije da cjelovita

                      rješenja potraže na www.globalniboljitak.com/otvorene-teme/program-

                      izlaska-iz-gospodarske-krize.html

 

 

                       Autor:

Mr.sc. Branko Grahovac dipl.oec.