Predsjedniku Europske komisije
PREDMET : Revitalizacija ekonomskog okruženja članica europske unije
Brzim tehnološkim i društvenim promjenama Unija udruženih europskih zemalja našla se u nezavidnom položaju zaostajanja za svjetskim ekonomskim progresom.
Želja za bržim sveopćim rastom pokazala je kompliciranost, sporost i prenormiranost raznim propisima. Ponuđena ekonomska rješenja nakon krize 2008/2009 g. bila su jako različita pa i ne postoji model koji bi trebalo slijediti.
Brzina/sporost tehnoloških i društvenih promjena u zemljama EU donijeli su sveopći zaostatak.
Pokušaji ispravka nepovoljnog stanja naziru se u Rezoluciji Europskog Parlamenta i Europskog vijeća br: P7 TA (2013)0512 i B7-0466/2013 od 21.11.2013. g. Kroz 7 preporuka od ukupno 53 navodi se fleksibilnost zapošljavanja, inovativnost, snalaženje i umijeće obavljanja poslova te novi modeli kao što je "obiteljski poduzetnik" i slično.
Javna rasprava na temu punog zapošljavanja završila je 30.12.2016. g.
Podlogama iz navedene dokumentacije Predsjednik Europske komisije i pet vodećih direktora Europskog etablišmenta ponudili su članicama pet scenarija za budući ( novi ) pravac djelovanja.
Izuzmemo li prvi scenarij „nastavak po starom„ i odaberemo sve pozitive iz ostalih četiri, ne vidimo ostvarljivost željenog progresa. Tko bi utvrdio KRITERIJE pozitive? Promotori ponuđenih scenarija sugeriraju, kao najprihvatljiviji scenarij, rast uz različite brzine za pojedine zemlje.
Uz pretpostavku da je ukupno 27 država EU (bez V. Britanije) s 444 mil. stanovnika, ukupnim BDP-om od 13.174 mlrd. USD i prosjekom od 30.000 USD po stanovniku, tada bi:
Prvu brzinu činilo 10 država s prosjekom iznad 30.000 USD po stanovniku i 211 mil. stanovnika i ukupnim BDP-om od 8.664 mlrd. USD i
Drugu brzinu činilo bi 17 država s manje od 30.000 USD po stanovniku i 233 mil. stanovnika te ukupnim BDP-u od 4.510 mlrd USD.
Sugerirati da razvijeniji brže napreduju pogrešno je. Brže napredovanje ne može se postići dekretom i samovoljom. Poboljšanja se ne mogu očekivati (u zacrtanoj krivulji rasta) bez zajedničkog djelovanja.
Scenarij sinergije zajedničkog bržeg napretka
Cjelokupnu energiju poticaja valja usmjeriti na pomoć nerazvijenim državama i što više njihovom približavanju u društvo razvijenih. Ovo nije samo brži razvoj nerazvijenih već je to sinergija zajedničkog bržeg napretka.
Pomoć nerazvijenima u tehnološko-proizvodno-organizacijskoj kooperaciji, ali i trgovinsko-marketinškoj suradnji podizat će i opću kupovnu moć.
Bogatije tržište podići će i brži rast razvijenijim državama.
Uz provedbu ostalih parametara iz navedene Rezolucije Europskog parlamenta i Europske komisije od 21.11.2013 g., porast rejtinga na listi uspješnosti ( posebno nerazvijenih država ) i ukupna Europa može očekivati svoj procvat.
Na svjetskoj rang listi konkurentnosti prvih 10 razvijenih država, članica EU-a, zauzimaju visoke pozicije. Tako npr. Njemačka zauzima 4. poziciju, Nizozemska 5., Finska 8., Švedska 9., a sve su unutar 24. pozicije.
Na svjetskoj rang listi konkurentnosti 17 nerazvijenih država EU-a daleko su pri dnu tog mjerenja i zauzimaju od 40. do 80. pozicije.
Nelogično je da prijateljske i ugovorima vezane države EU mogu pokazati toliku razliku u razini razvijenosti.
I prikaz ostvarenih BDP-a po stanovniku, ukazuje na veliki nesrazmjer od čak 1:3 - nerazvijene: razvijene ili prosječno 17.000 USD/st. prema 50.000 USD/st.
Nužno je uz tehnološku i organizacijsko-administrativnu pomoć razvijenih nerazvijenijima podizati rejting siromašnih država pa onda očekivati ukupni progres Europske unije.
Za ukupni gospodarski, a time i društveni napredak nudimo projekt: BLAGOSTANJE s učinkom „Globalnog boljitaka“. To je projekt temeljnog stvaralaštva, od nižeg prema višem.
Zagreb, prosinac 2018. AUTOR
Branko Grahovac