Fiskalizacija

Pitanje: Kako može obračun poreza na dodanu vrijednost biti obračunavan izlazno po 13%, a odbitno-ulazno od 25%? Koliko mora biti dodana vrijednost nakon koje tek budžet uprihoduje dio od konzumirane usluge?

Sjednem ponekad s društvom u neki kafić ili restoran, primijetim pozitivne promjene; obavezno izdavanje računa za konzumaciju jela i pića.

Sakupljam račune i uočavam prvu anomaliju; određeni je porez od 13% i to na sve vrste pića; čajeve, kave, sokove, pivo, vino, na prehranu; čevape, pljeskavice, grah s prilogom, pogačice, kajzerice, slani štapići, forneti, te desert; kremšnite i drugo.

Sav repromaterijal za ove ponude dobavljen je uz ulazni trošak i obračunati PDV od 25%, isključiv sve vrste mlijeka i kruha po 5% (čl. 47 Zakona o PDVu).

Pitanje: Kako može obračun poreza na dodanu vrijednost biti obračunavan izlazno po 13%, a odbitno-ulazno od 25%? Koliko mora biti dodana vrijednost nakon koje tek budžet uprihoduje dio od konzumirane usluge?

---------------------- ********** ----------------------

Sačinio sam svoju privatnu anketu kod nekoliko ugostitelja ali i u računovodstvu ugostiteljskog objekta (usluga kafića i ugostiteljstvo). Ugostiteljski objekt, kafić, s ukupnim prihodom od 100.000 kn/mj. i dva uposlena radnika ima ulazne troškove; 1) najam 4.000 kn/mj., 2) Režija: struja, voda, telefon, održavanje 6.000 kn/mj., 3) Dobava robe za 20.000 kn/mj., 4) Radnici 2 uposlena 10.000 kn/mj.

Ugostitelj je sve za taj mjesec platio 40.000 kn plus 10.000 kn za 25% PDVa  (i doprinose na OD) = 50.000 kn.

Ugostitelj je obračunao svoju zaradu (dodanu vrijednost 36.930 kn; 92,3%na 40.000 kn).

Obračun poreza (uplata u budžet) izgleda ovako 76.930 kn x 13% = 10.000 kn.

Nevjerojatno, 92,3% zarade, a nema uplate za zajedničku potrošnju – budžet.

Opaska: Za poneke stavke (pivo i vino) treba obračunati i PDV od 3% pa se PDV uplaćuje na 13% + 3% = 16%.

U ovom slučaju je zarada ugostitelja 57% i nema uplate u budžet.

---------------------- ********** ----------------------

Naprijed opisane efekte fiskalizacije po „porciji“ i po „organizaciji“ izračunajmo i kroz podatke za nacionalnu ekonomiju.

Poreznih obveznika (trgovci, ugostitelji, odvjetnici) u prvoj fazi obuhvaćeno je 96.000 obveznika, a predviđa se da bi potpuni broj bio 196.000 obveznika.

Fiskalizacija s 13% PDVa nije donijela previše problema kod uvođenja. Ugostiteljima je veći problem kako prikazati pozitivan porezni rezultat i tako ne izazvati dolazak poreznog inspektora.

Ugostitelji sa 179.300 kn/god. prihoda po zaposlenom (u restoranima) godišnje ili 14.942 kn/mj/zap nakon odbitka bruto osobnog dohotka od 8000 kn/mj trebaju obračunati cijenu za ulazne robe i režije, pa nije ni čudno da su osim velikog porasta prihoda značajno porasli i rashodi na 165.000 kn po zaposlenom, a malo je ostalo za uplate u budžet.

---------------------- ********** ----------------------

Zvaničan prikaz prije uvođenja fiskalizacije i poslije uvođenja 2012/2013 izgleda ovako.

Ne vjeruje se da su prije i poslije fiskalizacije kvantifikacijski porasle količine ispijanja kava i konzumiranja jela i pića, ukupan prihod, broj organizacija i broj zaposlenih. Ono je očito zbog povećanja prijava uslijed fiskalizacije. Tako je prihod sa 636.800 kn/god po zaposlenom (u kafićima) porastao na 865.000 kn/god po zaposlenom). Broj zaposlenih u kafićima i restoranima narastao je sa 17.417 na 21.711. Prihod u kafićima u cijeloj Hrvatskoj porastao je s 3,96 mlrd kn/god na 7,1 mlrd kn/god, a istovremeno su ukupni troškovi s 4,1 mlrd kn/god porasli na 6,6 mlrd kn/god, ostvarivši pozitivnu razliku od 500 mil kn/god. U restoranima je prihod povećan s 1,5 mlrd kn/god na 2,42 mlrd kn/god, a rashodi s 1,54 mlrd kn/god na 2,2 mlrd kn/god ostvarivši pozitivnu razliku od 220 mil kn/god.

Kada bismo u obračun uzeli i porast uplata u Budžet od povećanog broja uposlenih i uplate doprinosa na OD, ali i umanjiti iznos kupovne moći građana za potrošnju na druge robe, zaključujemo:

Puno posla za malo koristi.