Socijalno poduzetništvo

Najnovija statistika iz Europske unije pokazuje da u Europi ima oko 2 milijuna organizacija u području socijalnog poduzetništva. Zaposlenih u pomenutim organizacijama ima 6 milijuna, a učestvuju sa 2% u Bruto društvenom proizvodu.

Ne ulazeći u kriterij po kojima se dijelovi neke organizacije svrstavaju u "grupu" socijalno poduzetništvo te nemogučnošću čvrste razdjelnice između domaće radinosti, opće-poljoprivrednog gazdinstva sive ekonomije, mini i male prirede, opći je zaključak da se radi o veoma relevantnoj stvaralačkoj snazi, a koja je nedovoljno organizirana.

Kako od ideje (bilo proizvodne ili uslužne) proči sve faze: pilot projekt, organizacija zahvata, trgovanja administracije, knjiženja poslovnih događaja, marketinga i zakonskih regulativa raspraviti ćemo u stadiji "zapošljavanje kroz program socijalno poduzetništvo".

- SADRŽAJ -

• PREDGOVOR
• HRVATSKE MOGUČNOSTI

a) Umirovljenici i socijalno poduzetništvo
b) Radnici bez posla i socijalno poduzetništvo
c) Radnici koji rade a ne primaju plaću

• PODRUČJA DJELOVANJA
• POZICIONIRANJE SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA

- Razlika između socijalnog i profitabilnog poduzetništva
- Prvi zapisi socijalnog poduzetništva
- Udruge i socijalno poduzetništvo

• EKONOMSKI REZULTATI

a) Aktivnosti umirovljenika
b) Aktivnosti nezaposlenih
c) Aktivnosti uz rad
d) Realne mogućnosti

• PRIJELAZ IZ SOCIJALNOG U TRGOVAČKO PODUZETNIŠTVO

- Zakonodavna regulativa – registracija
- Pozitivni primjeri

• TEHNOLOGIJA PROVEDBE
• POSLOVNI PLAN
• REALIZACIJA SOCIJALNOG PODUZETNIŠTVA U RH

- Nositelj projekta i studijske radionice
- Logistička podrška – Administriranje
- Klaster socijalnih poduzetnika
- Marketing i prodajna tehnologija

• SUFINANCIJERI
• ZAKLJUČNA RAZMATRANJA
• PRILOZI

HRVATSKE  MOGUĆNOSTI

Polazeći od prilično dezorganiziranog hrvatskog gospodarstva, u smislu birokratskih kočnica pri osnivanju prirodnog subjekta, zadovoljavanja potreba u kvalifikaciji kadrova, adekvatnom prostoru i sl. dolazimo do opće zbunjenosti u formiranju definicije "socijalno poduzetništvo".

Sporadični programi: zapošljavanje samohranih roditelja, upošljavanje branitelja invalida, osobe u zrelijim godinama i evidentiranih na Zavodu za zapošljavanje, mogli bi ući u statističku grupu "socijalno zapošljavanje".

Osnovne grupe socijalnih poduzetnika mogle bi se osnivati od: sposobnih umirovljenika, radnika bez posla, radnika koji rade a ne dobivaju plaću, te svi potrebiti a koji nađu slobodno vrijeme za poduzetništvo.

a) Umirovljenici i socijalno poduzetništvo

Umirovljenika u Hrvatskoj prema statistici Zavoda za mirovinsko osiguranje, od srpnja 2009.g. ima 1,149.290. U odnosu na ukupan broj 1,590.000 uposlenih i ukupan broj stanovništva to je veoma nepovoljan odnos. U ovoj grupi veliki je broj branitelja i invalida. Uz negativni odnos režije i produkcije ekonomski pokazatelji hrvatskog gospodarstva su neodrživi. Pregledom statistike nalazimo umirovljenike od 30 ili 40 godina starosti. Od ukupnog broja umirovljenika njih 600.000 ili 52% ima manje od 70 godina starosti. Staž u mirovini duži od 20 godina ima 907.000 ili 79% ukupnih umirovljenika.

b) Radnici bez posla i socijalno poduzetništvo

Izvješća iz velkače 2010.g. govore da je na Zavodu za zapošljavanje RH prijavljeno preko 300.000 nezaposlenih. Izvješće nadalje govori da se broj nezaposlenih uveliko povećava. U dnevnoj tiskovini sve češće se pojavljuju oglasi "radim bilo koji posao" iako se radi o osobi sa visokom naobrazbom. Ovi podaci ukazuju na dvije stvari. Prvo, opću sliku stanja u društvu. Drugo, veliki potencijal nedovoljno iskorištenih stvaralačkih mogućnosti. Ova grupa stanovništva posebno je pogodna za širenje pesimizma, apatije, depresije i niz drugih negativnih radnji.

c) Radnici koji rade a ne primaju plaću

Možda i najugroženija radnička populacija su radnici koji redovno dolaze na posao a mjesecima se vraćaju kući bez zarađenog svog osobnog dogotka. Oni, osim što ne primaju plaću, troše na odlazak i dolazak s posla, troše na odjeću, dnevne obroke i sl. Ovi radnici u izuzetni teškom materijalnom položaju pokušavaju dodatnim radom (izvan radnog odnosa) pribaviti sredstva za kakvo – takvo proživljavanje. Organizirano "socijalno poduzetništvo" može im donekle pomoći, iako vjerujemo da se globalni boljitak nacije (povećanje bruto društvenog proizvoda) ne može graditi na ovoj kategoriji uposlenika. Brojka od 74.000 zaposlenih koji rade a ne prima plaću zabrinjavajuća je. Obzirom da se radi o kategoriji proizvodnog sektora, to ovaj podatak dodatno "opterećuje".

PODRUČJE  DJELOVANJA

U socijalno poduzetništvo možemo ubrajati niz djelatnosti; proizvodnih i uslužnih. Krenemo li od kućnih aktivnosti, izradu proizvoda u kući, to mogu biti značajne koristi za obiteljski život. Prednosti su već riješeni prostor plaćene režije i sl. Osim finalnih proizvoda npr. pečenje kolača, pakiranje meda, sušenje i paniranje gljiva, smokava i ostalog voća, pletenje košara, vezanje čipki i sl. tu su i kooperantski poslovi izrade podpozicije za registrirane gospodarske subjekte.

U uslužne djelatnosti pobrojili bi: prijepise, prijevode, pomoć iznemoglima, čuvanje djece, čuvanje objekta, parkirališta, distribuciju propagandnih letaka i stotine drugih.

Značajna stavka su poslovi, oni su obostrana prednost i za izvršitelje posla i za naručitelja posla. Ovo se očituje u poboljšanom rezultatu u turizmu, poljoprivredi, sportu, kulturi i dr.

POZICIRANJE SOCIJLANOG PODUZETNIŠTVA

Velike nevolje natjerale su znatan broj stanovništva da se aktivira u proizvodnim i uslužnim djelatnostima. Samostalni nastup pojedinaca nosi niz poteškoća, od pronalaženja posla, naplate i sl. Tu je i pitanje "ilegalnog rada".

Ovi pojedinci (i grupe) imaju često i suosjećanje s istim kategorijama stanovništva. Iz ovih razloga često se udružuju u programske skupine ili UDRUGE. Tako se formiraju udruge u raznim MISIJAMA. Osim što se ispunjava organizirana i ciljana djelatnost civilne, humanitarne sportsko – rekreacijske, kulturne i sl. aktivnosti, postiže se i materijalna potpora.

Danas u eri gospodarske krize ove potpore često nisu dostatne za ispunjavanje zadane MISIJE. Udruge se sve više okreću pribavljanja prihoda kroz "socijalno poduzetništvo".

• Razlike između socijalnog i profitabilnog gospodarskog poduzetništva

Poduzetništvo je svaka djelatnost, proizvodna ili uslužna, koja mjerena novčanom vrijednošću donosi stvaratelju određenu novčanu protuvrijednost. Često se u tim djelatnostima ostvarije dobit ili profit. Razlika između obje navedene djelatnosti je u raspodjeli profita.  Trgovačka društva bore se za profit za svoje dioničare – vlasnike, za menanđere i radnike. Udruge "socijalno poduzetništvo" evidentirani profit usmjeravaju u daljni razvoj zacrtane MISIJE.

• Prvi zapisi socijalnog poduzetništva

Napredkom tehnologije, globalizacijom svjetske ekonomije pojavljuju se i novi problemi. Raslojavanjem na grupe bogatih i veliku većinu sve siromašnijih, dolazi do potrebe aktivnosti u pravcu smanjenja tih razlika. Prve zabilježbe "socijalnog poduzetništva" pojavljuju se u najsiromašnijem dijeu naše planete.

Primjer 1. Farmaceutkinja Viktoria Hale uočila je nemogućnost dobave ljekova siromašnim stanovnicima, za razliku od bogatih. Ona je osnivač prve neprofitne farmaceutske tvrtke. Misija joj je "stabilna ravnoteža" za dobavu lijekova.

Primjer 2. Otac mikrokreditiranja Muhammad Yunus promatrajući siromaštvo u Bangladešu, grupi od 42 žene posudio je po 27$ za kupnju šivaćih strojeva. Žene su ubrzo vratile posuđeni novac i riješile svoje bezizlazno stanje.

U sferu stabilne ravnoteže sve više se uključuju i poznate svjetske ličnosti.

• Udruge i socijalno poduzetništvo

Osnovni motiv grupiranja ljudi s istim sklonostima je druženje, razmjena mišljenja, unapređenje zacrtane misije. Rezultat njihovih aktivnosti mogu biti određeni proizvodi ili usluge. Ako već u udruzi medara, udruzi gljivara, udruzi čipkara, udruzi karikaturista i sl. nešto proizvedu zašto da dio proizvoda ne prodaju i pridonesu probitku svoje udruge. I usluge koje pružaju udruge muzičara, sportaša, knjigovođa, turizma i sl. mogu svojim aktivnostima osugurati određen novčani priliv. Osim što su produkti djelovanja udruga, ponešto jeftiniji, oni su izvorni, a članove udruge drže agilnijima i donekle im popravljaju materijalni položaj.

EKONOMSKI  REZULTATI

Promatrajući statistiku iz Europske unije i velike mogućnosti hrvatskog pučanstva, sačiniti ćemo scenarij pretvaranja hrvatske potencijalne energije u materijalne pokazatelje.

a) Aktivnosti umirovljenika i invalida

Uz pretpostavku 20% umirovljenika i invalida još uvijek "aktivnih" dobivamo grupu od 230.000 aktivista.  Vrednovati ćemo uz prosječnu cijenu radnog sata i to s 50% radnog vremena.

Bez obračuna uplate poreza i doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, dobivamo:

• Novo aktiviranih 230.000 za 4 h/dan
• Novo obavljenih sati rada 23 mil/mj ili 276 mil/g
• Novi BDP 276 milh/g x (110 kn/h x 70%) = 21,3 mlrd kn/g

b) Aktivnosti nezaposlenih i žena domačica

Potencijalna snaga od 300.000 radnika na Zavodu za zapošljavanje može u istom trenu s 100.000 uposlenih proizvesti: 100.000 zap x 2.000 sat/g = 200 miliona sat/g x 110 kn/h = 22 mlrd kn/g

c) Aktivnosti uz rad

Od 74.000 radnika koji rade, a ne dobivaju plaću ne možemo očekivati veliki doprinos novom BDPu. Od njih se ne može očekivati i potpuna predanost obavljanju radnih zadataka. Normalizacijom ukupnih gospodarskih tokova, osjetiti će se i njihov doprinos povećanju BDPa.

d) Realne mogućnosti

Kako se asocijacije civilnog društva; udruge, savezi, klubovi i sl. registriraju pri gradskim upravama, ministarstvima, županijama teško je utvrditi točan broj istih. Mediji navode da se radi o 30.000 asocijacija. Socijalno poduzetništvo kod nekih će biti više zastupljeno kao kod društva inženjera i tehničara, udruga inovatora, klubova tekstilaca, varitelja ili kulturno umjetničkih društava; plesnih, tamburaških klapa i sl. Realne mogućnosti poduzetničkog djelovanja (uspoređujući je s Europskim prosjekom od 2% BDP) za Hrvatsku i iznosilo 7 mlrd kn. Ovaj BDPu redovnom gospodarstvu ostvaruje 32.000 uposlenih, s punim radnim vremenom. Kako se ovdje radi o socijalnom poduzetništvu u kojem volonteri sudjeluju s nekoliko sati dnevno - tjedno, možemo zaključiti da se u socijalno poduzetništvo uključuje oko 200.00 ljudi.

PRELAZAK  IZ  SOCIJALNOG  U  TRGOVAČKO  PODUZETNIŠTVO

• Zakonodavna regulativa – registracija

Mogućnost obavljanja gospodarskih djelatnosti u Udrugama omogućena je Zakonom o Udrugama NN 76/93, 88/01 i 11/02.

Statut Udruge mora regulirati obavljanje prodaje te robe sa Zakonom o trgovini NN 87/08, 96/08 i 116/08. Poticaj u smjeru socijalnog poduzetništva daje i dokumenat "Nacionalna strategija stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2006 – 2011".

Dodatnim mišljenjem Ministarstva gospodarstva Udruge mogu prodavati "svoje robe" rukovorine, slike, edukativne igre, ukrasne predmete, knjige kao i jestive predmete: med, vino, rakija, sir i dr. U trgovačko poduzetništvo spadaju i usluge: konzultacija, dostava hrane u kuću i sl.  Udruga ne smije preprodavati tuđe proizvode. Ovo znači ne smije kupovati robu radi daljnje preprodaje. Prema istom mišljenju ne bi se mogli prodavati darovani predmeti udruzi.

Organizacija trgovine mora biti usklađena odredbama o prostoru, radnom vremenu, zaštitom potrošača, oznakom na proizvodu i sl.

Objekti moraju odgovarati minimalno – tehničkim uvjetima, a prodavati se može i na štandovima, kioscima, putem kataloga na TV-u i sl.

Prije ovakove izdvojene trgovine mora se pribaviti rješenje gospodarskog ureda. Izdatnice robe, računa i knjigovodstvo regulirani su Uredbom o računovodstvu Udruga NN 10/2008 te dopunama te Uredbe NN 7/2009.

POZITIVNI  PRIMJERI

Pozitivne primjere socijalnog poduzetništva u inozemstvu opisivali smo u naslovu: Prvi zapis socijalnog poduzetništva. Značajna je i informacija iz EU u kojoj socijalno poduzetništvo čini čak 2% BDPa.Jedan pozitivni primjer iz Republike Slovenije. U ožujku 2010. god. osnovana je "SOS Trgovina" za pomoć najsiromašnijima slojevima pučanstva. Higijenske prehrambene i slične proizvode kupuju po cijenama i do 30% nižim od uobičajenih. U planu je otvoriti desetke takovih trgovina. Hrvatski primjeri gospodarskih djelatnosti često su viđeni na sporadičnim sajmovima zdrave hrane, alternativne medicine i sl.

Od dobrih primjera iz hrvatske prakse navesti ćemo ATC Autonomni centar Čakovec. Kad je 2008. godine ostvaren 5% tni prihod od samofinancirajućih djelatnosti prišlo se osnivanju firme Printlab d.o.o. za izdavačke, tiskarske i računalne djelatnosti. Ovaj gospodarski subjekt temeljem ugovora financijski potpomaže osnovnu Misiju, a ujedno svojim klijentima odobrava 30% popusta. Tijekom 2009.g. ATC je osnovao i drugu firmu KONTO d.o.o.

Pozitivni pomak je i PRIONI; Centar za socijalno podučavanje iz Osjeka koji već ima svoje podružnice u Vukovaru, Sisku i Pirovcu.

Primjena porasta socijalnog poduzetništva u Hrvatskoj ima sve više. Iz dostupnim statističkih podataka i financijskih izvješća slabljenje državnih potpora, sponzorstva, donacija i sl. a jača samofinanciranje. Od sadašnjih 3 do 5% samofinanciranja treba pomicati na 20 do 25%. Daljnje jačanje išlo bi na štetu osnovne MISIJE OCDa.

TEHNOLOGIJA  PROVEDBE

Nakon donošenja odluke o jačanju gospodarskih djelatnosti u OCD-organizaciji civilnog društva, a radi probavljanja materijalnih sredstva za lakšu provedbu osmišljene MISIJE OCDa.

Operativna provedba dana je u POSLOVNOM PLANU. U nastavku je dan osnovni plan HAMAGa kao dobra vodilja u svijet poduzetništva.

SADRŽAJ  POSLOVNOG  PLANA

(do 200.000,00 kuna predračunske vrijednosti ulaganja)

                          www. hamag.hr