Projekt izlaska iz gospodarske krize

Autor: Branko Grahovac

Sadržaj

• Uvodno promišljanje
• Okviri življenja
• Uvod u formulu izlaska iz krize

Formula gospodarske efikasnosti u vrijeme gospodarske krize

• PK – Preraspodjela kapitala
• DK – Dodatni kapital
• SP – Slobodno poduzetništvo
• SS – Stimulativno stvaralaštvo

1. Stimulacija proizvodno uslužnog sektora kroz PDV
2. PDV kao poticaj za registraciju sive ekonomije
3. Stimulacija uvoznika za nabavu robe u RH
4. Stimulacija izvoza subvencijama PDV-a
5. Stimulacija novo otvorenih firmi kroz povrat PDV-a
6. Stimulacija obrtništva
7. Poticaji gospodarstva smanjenjem PDV-a i javni dug Hrvatske
8. Prihod državnog proračuna
9. Trgovačke mreže i banke u novim uvjetima

• Bit prijedloga
• Strategije menadžmenta
• Završetak ciklusa
• Izmjene Zakona poreza na dodanu vrijednost

Projekt izlaska iz gospodarske krize

Uvodno promišljanje

Izučavanjem makro ekonomije već četiri desetljeća, rješavanjem poslovnih zadataka, te saznanjima iz svjetskog gospodarstva uočena je velika razlika u organizaciji stvaralaštva. Prikupljenim informacijama i analitičkom obradom (trendovi, statistika, grafikoni i sl.) često se pronalaze nova – bolja rješenja pa se na bazi tih saznanja osmišljavaju strategije, a često i inovacije u tom području. Osim osmišljavanja strategija i inoviranja proširen je pojam makro ekonomije u "nacionalnu ekonomiju" kao sveobuhvatan pojam makro i mikro ekonomije, te sive ekonomije, honorarno poduzetništvo, manufaktura i pučko civilno stvaralaštvo (socijalno poduzetništvo).

Vrijeme gospodarskih tokova do 1990. godine bili su zadani političkom dimenzijom. Neracionalni, ali planski determinirani uz uravnilovku, zadovoljavali su opće potrebe stanovništva (puna zaposlenost, niži ali ravnomjerniji standard i sl.).

Struka i stručnjaci svih vrsta (ekonomisti, arhitekti, prometnjaci) pisali su studije i programe po režimskom obrascu, tj. Kako je naručitelj želio čuti.

__________ *** __________

Preteći ekonomska gibanja u slobodnoj i samostalnoj Hrvatskoj primjećuju se negativni trendovi: rasprodaja banaka, hotela, poduzeća i ostale imovine. Dobiveni novac donosi socijalni mir i završava u potrošnji. Trgovine, banke i administracija potiskuju proizvodnju.

Posljedica pomanjkanja racionalne strategije očituje se u: negativnom odnosu stanovništva i uposlenih, umirovljenika i uposlenih, te sve većim zaduživanjem. Negativni trendovi imaju i svoj kraj. Hrvatska je ograničena svojom površinom donekle i brojem stanovništva, te financijskim kapitalom.

Ekonomska slika hrvatskog gospodarstva od 1990. do 2010. godine ogledala se u velikoj eroziji gospodarstva. Trend budžetske potrošnje bilježi porast od 3,9 puta dok BDP raste svega 2,9 puta. Poduzeća se zadužuju (dug 105 mlrd kn). naplate računa prolongiraju se na 180 dana, radnici se otpuštaju, a nezaposlenost raste.

Društvo permanentno troši ono što nije zaradilo, a na teret budućih generacija. Ino dug se 2010. godine penje na 330 mlrd. Kn i jednak je BDPu. Niz drugih pokazatelja (objavljeno i u svakodnevnim medijima) daje sliku lošeg stanja u Hrvatskoj.

__________ *** __________

Upitamo se kako je došlo do ovog stanja?

Institucije koje su zadužene brinuti za progres hrvatskog gospodarstva jesu: savjetodavno tijelo Predsjednika države, Odbor za gospodarstvo Sabora RH, Vlada RH, ministarstva; gospodarstva, poljoprivrede, turizma i sl., Hrvatska gospodarska komora s 20 županijske komore, Hrvatska obrtnička komora s 70 ekspozitura. Tu su i 12 razvojnih agencija, tehnološki parkovi i 24 poduzetnička centra, te 13 slobodnih zona.

O gospodarstvu brine i nekoliko stotina Udruga svrstanih u 16 grupa od kojih su najpoznatije HUP (Hrvatska udruga poslodavaca) i HI (Hrvatski izvoznici).

Katedre na fakultetima za ekonomiku, marketing, menadžment i privatna veleučilišta 26 od toga 19 sa ekonomskim sadržajima. Formirane su i stalne ekipe na TV, radio i tiskanim medijima. Konačno i u poduzećima i financijskim institucijama postoje službe za "gospodarski razvitak".

Velika grupa institucija producirala je i veliki broj pisanih strategija, studija, programa, projekata, analiza, udžbenika, zakona i sl.

Nakon 1990. godine i programa "Hrvatski radiša" napisano je oko 60.000 stranica (8m u A4 formatu) programa za nezaposlene žene, branitelje, završene školarce, invalide, inovatore, regionalni razvoj, teritorije od posebne skrbi, smanjenja sudskih spisa, sive ekonomije, razvoj tehnoloških parkova, klastera i sl.

Radi (ne)učinkovitosti opisat ćemo neke važnije.

2004. godine Program 55 preporuka za poboljšanje konkurentnosti obuhvaćao je obrazovanje, pravosuđe, inovativnost, malu privredu, regionalni razvoj. Na programu je radilo 70 eminentnih stručnjaka.

2004. Program Hitrorez (One stop shop)
Ukinuto je svega dva dokumenta za registraciju firme (o nekažnjavanju i da vodeća osoba nije pod istragom). Sve ostale radnje treba obavljati s time što novo formirane službe pomažu u registraciji.

17.06.2005. Mjere za suzbijanje sive ekonomije.
Projekt za čiju su provedbu bile zadužene 22 institucije: 7 ministarstava, Državni inspektorat, Zavod za statistiku, HGK i HOK, Prekršajni sud, HUP i 6 sindikata.

2006./2007. Hitrorez – Birokratska giljotina
Brisanje 40% propisa
Zaduženi HGK, HOK, HUP, HI i Nacionalno vijeće za konkurentnost.
Uštede 900 mil. $.
Model postaje izvozni proizvod.

Okviri življenja

Okviri življenja (propisi, odluke, zakoni i sl.) određuju način ponašanja kako u privatnom tako i u gospodarskom i društvenom životu. Točno je propisano koliko "dokumenata" je potrebno za upis u školu, ulazak u radni odnos ili u mirovinu, dobivanje putne isprave i sl. propisano je koji su potrebni dokumenti za otvaranje firme, vođenje knjigovodstva, način plaćanja i sl.

Ovi okviri pokazali su se kao "nepremostiva" prepreka u efikasnom gospodarstvu.

Ovi okviri u mnogim zemljama daju prednost: sređeno plaćanje, knjiženje, upis u zemljišne knjige, efikasnu birokraciju, sudstvo i sl.

Uvod u formulu izlaska iz krize

Ekonomski analitičari Hrvatske najavljivali su neodrživost gospodarske politike. Uporno pišući razne studije zarađivali su svoje dnevnice. Naručitelji su zadovoljni jer je struka dokazala njihovo političko određenje.

Ovaj posao bez učinka neće izvući Hrvatsku iz krize.

__________ *** __________

Smjernice za gospodarski oporavak

Promišljanje strategije gospodarskog oporavka traži potpuno novi pristup. Inovativnost je novi izraz u oblikovanju gospodarske politike.

Pojedine probleme ne treba niti početi samostalno rješavati, već u "paketu" sve probleme istovremeno.

Ne smije se dovesti do nezadovoljstva bilo kojeg dijela pučanstva. Nepoželjno je smanjivati troškovnu stranu Budžeta, jer se time umanjuje kupovna moć te potreba za reprodukcijom.

Prihodovnu stranu; porast BDPa povećati kroz slobodno poduzetništvo preraspodjelom kapitala, dodatnim kapitalom, te stimulativnim stvaralaštvom.

__________ *** __________

Provesti tako radikalne promjene u hrvatsko gospodarstvo da se postigne opća mobilizacija, bez prisila, gdje su inspektori edukativni sudionici bez represija, gdje je svaki stanovnik RH našao svoj probitak veliki je izazov.

Napisati i provesti takav dokument postaje ozbiljna misija.

U nastavku prezentiramo "formulu gospodarske efikasnosti za izlazak iz gospodarske krize".

U formuli su rješenja svih naprijed pobrojanih problema i njihovo otklanjanje. Formula je lako primjenjiva, a rezultat primjene očituje se u rastu 9-13% BDPa.

AKO NITKO NE GUBI, A SVI DOBIVAJU USPJEH JE OSIGURAN

FORMULA GOSPODARSKE EFIKASNOSTI U VRIJEME GOSPODARSKE KRIZE

Saznanje o tisuću napisanih elaborata, studija, programa uz veliku potrošenu energiju u raspra-vama o gospodarskom progresu te prikupljenim informacijama o aktivnostima pojedinih zemalja u vrijeme recesije potaknulo je moje razmišljanje o ponudi gospodarskog progresa. Potrošene modele valja zamijeniti novim efikasnim prijedlozima.

Formulu SP + PK + DK + SS = GB promatrat ćemo:

PK + DK – Preraspodjela kapitala + Dodatni kapitala
SP + SS – Slobodno poduzetništvo + Stimulativno stvaralaštvom
GB – Globalni boljitak

PK – Preraspodjela kapitala

Dodijeliti jednima, znači oduzeti drugima. Ovaj dio formule uglavnom i jest najveći krivac lošeg stanja u hrvatskoj ekonomiji. Odnosi raspodjele: BDP – BUDŽET – REGIONALNA i LOKALNA UPRAVA u rukama je politike i utvrđuje se PRORAČUNOM I REBALANSIMA PRORAČUNA.

1. Dodjela subvencija, donacija, potpora, otpisa duga i sl. prva su greška i više su učinili štete kod onih kojima je uzeto nego koristi onima kojima je kapital dodijeljen.
   Ministarstva vode pravu bitku za što dijelom što većeg dijela Budžetskog prihoda. Ovdje se čini druga greška efikasnog gospodarenja.
   Treća greška pojavljuje se kod neposrednih korisnika. Ako su npr. za inovatore RH dodijeljena sredstva x mil kn, a onda logistike na organizaciju sajmova, (štandove) putne naloge, redovne plaće, pisana izvješća i sl. potroši 75% dobivene svote, a inovatorima pripadne 25% onda je to samo lijepa informacija za stanovništvo (i medije) a efekte inventivne djelatnosti ne treba očekivati.
   Opažanja iz svijeta: Što je neka država većeg BDP to je preraspodjela kapitala pravednije (efikasnije) učinjena.
2. Nedisciplina plaćanja koju hrvatska ministarstva i vlada tolerira također pridonosi negativnim trendovima.
   Naprijed opisano
   "Opterećenje gospodarstva po provedbi zakona o PDV-u" odlilo je zbog kašnjenja plaćanja iz gospodarstva 12,5 mlrd kn (kašnjenje plaćanja u 120 dana x 100 mil. Kn/dan = 12 mlrd kn).
   Plaćanje u roku (60 d)
3. Plaćanje računa u 60 dana nepravilno odlivenog kapitala od 12,5 mlrd kn iz gospodarstva tu je i naplata dodane vrijednosti (zarada na isporučenu robu i obavljene usluge).
   Izračunom i statističkim izvješćima dobivamo i 40 mlrd zarade koje izvršioci posla čekaju zbog neuredne naplate.
4. Zbog nenaplate poduzetnici uzimaju kredite koji im prelijevaju u banke oko 2 mlrd kn godišnje.
   Problem nenaplate je toliko velik da bi trebalo zakonom nenaplatu smatrati krivičnim djelom. Ona to svakako i jeste. Ako nekome otuđite robu, a ne platite vi ste je ukrali.
5. Regionalna preraspodjela kapitala nije učinkovito provedena. Lociranjem odluka o prihodima, rashodima i cjelokupnoj gospodarskoj politici možemo znatno poboljšati efikasnost, a time i ukupno ekonomsko zbivanje u RH.

Ovo su dobri primjeri preraspodjele kapitala:

Plaćanje u roku (60 d)

1. Budžet ostaje na istom i po svoti i po terminu (u 30 do 60 dana stižu sve uplate obračunate na temelju Zakona o PDV-u)
2. Potrošači moraju brže plaćati (kraći rokovi)
3. Malo prodaja brže uplaćuje u veleprodaju. Rokovi umjesto 180 dana, sada 90 dana.
4. Veleprodaja uplaćuje u baznu proizvodnju. Rokovi 60 dana.
5. Bazna proizvodnja povećava produkciju (snizuje cijenu, zapošljava, posluje s profitom)

DK – Dodatni kapital

Dodatnim kapitalom pojačava se kupovna moć stanovništva, a ovime i potrebe povećane proizvodnje i pružanja usluga.

Vodeće svjetske ekonomije stoga ulažu enormna sredstva bilo u proizvodnu sferu ili jačanje kupovne moći ovisno o udjelu stvaralaštva u kupnji "domaće" ili uvozne robe. Godine 2008/2009 SAD ulaže 800 mlrd $, V. Britanija 127 mlrd € (9% BDP) Austrija 85 mlrd €.

Hrvatska Vlada za otklon recesije odobrava HABOR-u 400 milj kn. Naknadno se odobrava još 600 mil kn. Garancija za gospodarstvo ukupno 0,9% BDP = 3 mlrd kn.

Rezultati u rujnu 2009. Njemačka prelazi u pozitivan rast od 0,3% BDP, a Francuska od 0,6% BDP-a.

Izvješće iz Azijskog akvatorija: Kina, Singepur, Indonezija, Tajvan mogle bi 2009.g. završiti sa stopom rasta od 5%.

Rizično pitanje glasi: Da li će po iskorištenju stimulativnih sredstava rezultati izostati?

Odluke u krivom smjeru su: Smanjenje tjednog radnog vremena, smanjenje plaća, smanjenje mirovina, smanjenje kreditiranja i sl.

U uvjetima "normalnog gospodarskog ciklusa" bez, krize gospodarstva dijelovi formule PK i DK su Ø za efikasno gospodarstvo ostaju dijelovi formule SP + SS.

Kako redistribuirati (dodijeliti) novo pristigli kapital posebno je važno i uspjeh efikasnosti ovisi o kriterijima raspodjele. Pomagati posrnule gospodarstvenike, lokalno nezadovoljstvo i sl. pokazalo se kao čisti promašaj.

Dobar model mogao bi biti: Dodjela kredita u visini uplaćenog PDV u prošloj godini. Time smo pogodili pravu veličinu i mjesto dodjele. Stimulativnost novog stvaralaštva dodijeljenim kapitalom opisana je u poglavlju "Stimulativno stvaralaštvo".

Ovaj novi model dodjele kapitala iskazuje se u:

1. Usmjerenju odobrenog kapitala u stvaralačku sferu. (Nema li organizacija izlaznih računa, obračunatog i uplaćenog PDVa, nema niti osnovicu za dodjelu kredita u visini uplaćenog PDVa.
2. Dosadašnje regionalne nepravilnosti subvencioniranja i doniranja uklonjene su. Koliko Vam je uplata PDVa, toliko Vas pripada kredita, neovisno na kojoj ste općini.
3. Dodjela po djelatnosti ili granama gospodarstva svodila se na političku snagu uvjeravanja. Dok se poljoprivreda izborila za subvencije raznih vrsta istovremeno, npr. metalci uvoze: grablje, utege, lance, sjekire i sl. Možda bi manjim iznosom subvencija metalci otklonili uvoz ove robe, a sveukupni bi rezultat Hrvatskog gospodarstva prikazao pozitivniju sliku.
4. Dodjela kapitala pojedinoj organizaciji ne polazi od broja zaposlenih, ostvarenog ukupnog prihoda, dohotka, dobiti, veličini pogonskih i upravnih zgrada i sl. Dvije potpuno jednake organizacije mogu ostvariti različiti rezultat. Stvorena dodana vrijednost i uplata PDVa mogu se razlikovati pa će se razlikovati i dodjela kredita.

SP – Slobodno poduzetništvo

Često se u izvješćima za pojedine zemlje iskazuje stupanj slobode poduzetništva. (Brzina registriranja firme, širina djelatnosti, radno vrijeme, kompliciranost knjigovodstva, porezni sustav i sl.).

Hrvatska na rang listi po slobodi poduzetništva loše stoji. Po slobodi gospodarske aktivnosti treba umjesto liste zabrana krenuti od sintagme. "Sve je odobreno ako ne ugrožava zdravlje i imovinu drugih." Potom, utvrditi moguća ograničenja.

• u prostoru
  U stanu, u garaži, u podrumu, na tavanu i sl. Odluku kojom grad Zagreb ne dozvoljava pretvaranje garažnog prostora u poslovni prostor treba ukinuti. Radi se o 3000 vozila koja će tada biti na vanjskom parkingu. Ali, 3000 poduzeća ostvariti će BDP 1 mlrd kn/g.
  I samo dijelovi poslovnog prostora mogu biti prepreka za poslovanje. Nedovoljno veliki prozori, visina prostorija dva veća umjesto jednog i sl. Ako za postaviti tendu treba ishodovati 7 dokumenata, potrošiti 4 mjeseca i 14.000 kn, a sama tenda iznosi 15.000 kn. Zar to nije ograničena ekonomija odnosno gospodarska katastrofa, birokratizam.
• po djelatnosti
  Za svaku djelatnost koju obavi hrvatski gospodarstvenik, a nije upisana u adekvatno rješenje dobiti će veliku kaznu, a možda i obustavu poslovanja. Svakodnevnica je ipak drugačija. Često konobar puno bolje igra nogomet, poštar slika (naivno slikarstvo), bravar plete košare, profesor odlično izrađuje kipove. Zar te djelatnosti koje bolje obavljaju nije logično podržati i odobriti im rad.
• u kadrovima
  Školovani kadrovi to je moto razvoja svake nacije. Samouki muzičari, kipari, slikari, postolari, zidari, to je božji dar i treba ga poštivati. Mnogi školovani stručnjaci: kuhari, profesori, kirurzi toliko su loši da ne zavređeuju posao kojima se bave. Mnoga gospodarstva poštivaju prikazani rad i nije ih briga za "papire" kojim se dokazuje stručnost. U Hrvatskoj su propisi prilično rigorozni. Tako će optičar s dva uposlena, želi li prodavati kontaktne leće morati uposliti magistra farmacije. Poljoprivredna zadruga neće moći prodavati kemikalije protiv lisnatih uši ako nema uposlenog inž. kemije i sl.
• u radnom vremenu
  Zašto radno vrijeme ne liberalizirati? Ako se gospodarstveniku isplati raditi 24 sata na dan neka tako radi. Ako mu se isplati raditi 5 sati na dan neka tako radi. Ako mu se isplati raditi u nedjelju, neka radi. Ugrožava li nekoga time: susjede, svoje radnike, svoju djecu? Ako ne, u čemu je problem?

SS – Stimulativno stvaralaštvo

Temeljne pretpostavke gospodarskog zamaha smanjenjem PDV-a

1. Vlada donosi odluku da će biti generalni garant za dodjelu bankarskog kredita na rok od 12 mjeseci u visini uplaćenog PDV-a u prošloj godini za sve stvaraoce BDP-a (proizvodne i uslužne).
2. Vlada donosi odluku da će sav povećani uplaćeni iznos PDV-a u državni proračun u odnosu na uplate u prošloj godini svakom gospodarstveniku vratiti na njegov žiro račun.
3. Jedini uvjet za povrat više uplaćenog PDVa je da su podmireni svi vjerovnici.

Plan za rasterećenje privrede smanjenjem PDV-a:

Svaka organizacije koja želi uzeti kredit trebala bi ispuniti zahtjev za dobivanje kredita. Na temelju tog zahtjeva tvrtki se odmah odobrava kredit čija je svota jednaka svoti PDVa uplaćenog za prošlu godinu. Generalni garant za kredit bila bi država.

Svaki pravni subjekt (proizvodne i uslužne organizacije) koji poveća ukupan prihod u odnosu na prošlu godinu, to znači i ostvareni povećani PDV, imao bi pravo povećani dio PDV-a zadržati u tvrtki.

Nakon isteka poslovne godine povrata kredita i naplate kamata, poduzeće ispunjava novi zahtjev i dobiva novi kredit. Gospodarska aktivnost je pokrenuta, gospodarstvo je polučilo novi zamah.

* Ovaj proces kreditiranja objedinjeno iz svih izvora financiranja provodi HABOR umjesto dosadašnjeg kreditiranja za koje i do sada garancije daje država.

Pitanja koja treba riješiti su:

1. Što je s tvrtkama koje ostvare prihod manji od planiranog?
2. Što je s novootvorenim tvrtkama?
3. Što je s izvoznicima?

Stimulacija proizvodno uslužnog sektora kroz PDV:

1. U Hrvatsko gospodarstvo na početku godine "uliveno" je tridesetak mlrd. kuna i znatno poboljšana likvidnost firmi. Poduzeća plaćaju svoje vjerovnike, ali pristiže im i naplata od dužnika. Poduzeća nabavljaju novu opremu, repromaterijal, ali i snižavaju cijene radi konkurenata.
2. Firme su stimulirane u stvaralaštvu što znači:
• gospodarski rast preko 10% godišnje
• povećanje zaposlenosti
• smanjenje nezaposlenih pri uredu za zapošljavanje
• utaje poreza znatno se smanjuju
• racionalno gospodarstvo (bez ulaganja, moguće dvije smjene, kao u trgovini)
3. Država u budžet s osnova PDV-a naplaćuje samo prošlogodišnju svotu i više uplaćeno vraća gospodarstveniku, a eventualni rizik pokriva iz povećanog poreza na dohodak, poreza na dobit, carina (i PDV) na povećani uvoz opreme i repromaterijala, trošarina, doprinosa na plaću i iz plaće zaposlenih, prireza i sl. Država uz sve moguće rizike ima prostora za povećanje budžeta.

OČEKIVANI SCENARIJ U PRVOJ GODINI

Osnovna sumnja u prikazani scenarij je 70.000 novo uposlenih radnika. Odakle će oni doći i što će to proizvoditi:

Radnici će se regrutirati od nezaposlenih, i mladih pripravnika, ali doći će i do prelijevanja iz administrativne u proizvodnu sferu, i to radi boljih materijalnih primanja.

Koje programe će obavljati:

1. Obavljati će u onim proizvodnim organizacijama koje već proizvode i imaju svoje programe, ali povećanu tržišnu potražnju (radi veće kupovne moći) narudžbe nisu primali zbog opće nelikvidnosti i nepravovremenog plaćanja.
2. Negativna razlika uvoza 20 mlrd. €/g (2009. god.) i svote izvoza od 10 mlrd €/g je 10 mlrd € ili oko 73 mlrd kn/g. Uvoz prehrane, građevnog materijala, namještaja i sl. novo stimulirana proizvodnja oprihodovati će 10 mlrd kn, a usluge i turizam novih 4 mlrd kn.
3. Doći će i do povećanja izvoza jer su moguća i sniženja cijena time i konkurentnost na ino tržištu.

Izvori financiranja

Prema prikazanom scenariju u gospodarstvo bi s osnova kredita u visini uplate PDVa se trebalo "uliti" novih 30 mlrd kn (9% BDP-a). Ovo je imperativ koji ima opravdanja:

1. U vrijeme recesije dodatni kapital u gospodarstvo (Njemačke, Austrije, Engleske, SAD i dr. kreće se 9% do 13% BDP).
2. Naš dosadašnji način financijske podrške gospodarstvu subvencije, donacije i poticaji od 9+5=14 mlrd Kn nije se pokazalo efikasan. Očito dio ovih sredstava moglo bi se pametnije preraspodijeliti. Kroz novi model ponuditi 4 mlrd kn.
3. Osiguramo li plaćanje izlaznih računa u 60 dana doći će do "prelijevanja" iz potrošnje prema baznoj proizvodnji već uplaćenog PDVa oko 12,5 mlrd kn. Ovdje treba biti oprezan jer kupovnu moć ne treba previše oslabiti.
4. U 60 dana privrednici će naplatiti i svoju dodanu vrijednost oko 40 mlrd kn.
5. Pričuve Narodne banke, domaća štednja, te komercijalne banke u RH značajan su izvor financijskih sredstava.
6. Povećanu proizvodnju, izvoz i svaki drugi rentabilan plan i MMF će podržati.

Kvartalni obračun PDV-a

Predloženim modelom povrata više uplaćenog PDV-a od prošlogodišnjeg na kraju godine događa se kumulacija novčane mase spremne za povrat iz budžeta RH. Ako obračun učinimo kvartalno i platimo banci 7% dospjele kamate, za oplemenjeni BDP od 23 mlrd kn u četiri kvartala banci od 1,8 mlrd kn na ime kamata banci obračunamo i uplatimo kvartalno. Ovom tehnologijom kvartalnog obračuna moguće je obračunati (i naplatu) kamata od 3,5% do 4,5%. Na taj način kamate neće biti 1,8 mlrd kuna već 1 mlrd kuna.

PDV kao poticaj za registraciju sive ekonomije

U ovoj temi govorimo zapravo o stvaranju BDP-a izvan regularne ekonomije i izvan statističke zabilježbe na taj način tako stvorenih financijskih efekata. Ova skrivena ekonomija obuhvaća sve grane gospodarstva u sferi proizvodnje i usluga. Dosadašnja istraživanja i analize ukazuju da što je viši standard neke nacije, to je skrivene ekonomije manje i obrnuto, najsiromašnije zemlje imaju najveći postotak rada na "crno". Ovako stvoreni, a ne registrirani BDP ne smije se zanemariti jer ako siva ekonomija obuhvaća 14% do 30 % regularne, to su milijarde novčanih jedinica.

Osim sive ekonomije u smislu obavljanja usluga bez izdavanja računa u neregulirani dio makroekonomije mogli bi ubrojiti i "pučku ekonomiju" (gradsku i seosku) tj. obavljanje usluga za sebe ili trampu s rođacima – susjedima: šivanje, bojanje, zidanje, kiseljenje zimnice, masiranje, obrezivanje drveća, pečenje rakije, pletenje stolica i sl. To su velike financijske vrijednosti. U neregulirani dio mogli bi pribrojiti i mafijašku ekonomiju, prostituciju, podstanarstvo, plave koverte i sl.

Model koji predlažemo:

Predloženi model registriranja sivog rada dodjelom "djelatničke kartice" svakom stanovniku Hrvatske od 16 do 100 godina starosti. To je u stvari "mala obrtnica" kao što to već danas imaju mala poljoprivredna gospodarstva. Doprinos državi predložen je s 7-10% vrijednosti obavljenog posla. Nositelj poslovanja uz 7%-tni porez nema pravo odbitka pretporeza na ulazne račune. Prelazak temeljem dobrovoljnosti iz paušalnog obračuna poreza ili sive ekonomije u sistem PDK*-a ima niz prednosti.

*PDK = porez po djelatničkoj kartici

Model koji je predložen kao "Opći gospodarski zamah smanjivanjem PDV-a" obuhvatio bi i sve sudionike obavljanja skrivene privrede. Svaki koji uplaćuje PDK ima pravo na kredit u visini godišnjeg obračunatog i uplaćenog PDK-a, a iz godine u godinu povećava svoje poslovanje, te ustvari umanjuje stopu PDK-a. Sitni proizvođači, trgovci i serviseri iz sive ekonomije odlučit će da li će plaćati paušal odnosno propisani porez ili uplaćivati PDK s pravom dodjele kredita i mogućnosti vraćanja samo dio tog kredita (ako je došlo do povećanja prometa i povećanja uplata PDK-a. Iz više plaćenog PDK-a vratit će jedan dio kredita) kako je opisano za čitavo gospodarstvo.

Želja obveznika PDKa biti će da po svakom obavljenom poslu obračuna i uplati i veći porez od 7%, npr. 23%. Ova povećana uplata u budžet i tako će mu biti vraćena na koncu godine.

Stimulacija uvoznika za nabavu robe u RH

Model koji je priložen kao "Poticaj gospodarskog rasta kroz stimulaciju PDV-a" treba po-taknuti i pretežne uvoznike da robu sve više nabavljaju na hrvatskom tržištu.

Destimulacija uvoza kroz obračun PDV-a izgleda ovako:

Po uvozu određene robe na cijenu se dodaju troškovi transporta i carine i na taj zbroj obračunava se PDV. Firma koja tijekom jedne godine uveze robe u vrijednosti 1.000.000 kuna obračunava PDV 230.000 kn.

Uvoznik u narednoj godini ima dvije mogućnosti:

1. nabaviti robu u inozemstvu, obračunati PDV, uplatiti ga u državni proračun, tj. sve kao i prošle godine.
2. nabaviti robu od hrvatskog dobavljača i sa zaračunatim PDV-om platiti dobavljaču, a ovaj će uplatiti porez u državni proračun.

Opisani slučaj B ne izgleda baš stimulativan za uvoznika. Ali, ako uvoznik poveća promet u narednoj godini, kupnjom robe od domaćih dobavljača on za povećanu nabavu na domaćem tržištu, u odnosu na prošlu godinu, dobiva povrat pripadajućeg PDV-a.

Konkretno: uvoznik je povećao promet za 100% s 1.000.000kn/god. na 2.000.000 kn s time što za novi 1.000.000 kn nabavio robu na domaćem tržištu. Sav taj više obračunani PDV na 1,000.000 kuna na kraju godine dobit će kao povrat.

Uvoznik je itekako stimuliran za povećanje prometa nabavom robe na hrvatskom tržištu. Valja napomenuti da idealnih 100% neće ostvariti, ali i 20% povećanja (s domaćeg tržišta) velik je poslovni uspjeh, a državnom proračunu uplaćuje PDV na temelju prošlogodišnje realizacije, u ovom primjeru samo na prošlogodišnjih 1,000.000,00 kuna.

Stimulacija izvoza subvencijama PDV-a

Poduzeće koje je izvozničko orijentirano, fiktivno obračunava PDV na isporučenu robu. Radi to temeljem izlaznih faktura s obračunom na dan izvoza.

Ako je poduzeće do 1. siječnja imalo u proteklih 12 mjeseci izvoz za 1.000.000 kn i obračunalo (fiktivno) 230.000 kn PDV-a, a u narednih 12 mjeseci ostvari dvostruko veći prihod od izvoza tj. 2.000.000 kn i obračuna fiktivno 460.000 kn PDV, država mu izvrši "povrat" 230.000 kn na žiro račun. Ovim stimulansom država stimulira izvoznike.
Povrat kredita banci, izvoznik je stimuliran pa može ići u sniženju cijena i biti još konkurentniji na ino tržištu.

Napomena: Predloženim modelom i kamate i eventualne tečajne razlike izvozniku bi pokrila država. Ovim sustavom država potiče gospodarstvenike za izvozne poslove.

Obrazloženje modela

Prvo pitanje koje se postavlja: Nije li država povratom PDV-a izvozniku (za sav vraćeni iz-nos) na gubitku tog prihoda u budžetu? Odgovor je – NE! Kako je to moguće?

Izvozno poduzeće ima svoje dobavljače. Temeljem njihovih računa, koji sadrže i iznos PDV-a izvoznik plaća indirektno PDV državi. Ako su svi prethodni kooperanti na izvoznom pro-izvodu platili i 23% poreza, to znači da izvoznik samo na svoju dodanu (uvećanu) vrijednost na proizvodu ne uplaćuje u budžet 23%. Generalno na godišnji iznos oko 70 mlrd. kn vrijednosti roba za izvoz kooperanti su već uplatili oko 80% PDV-a. Ostaje da su izvoznici na svoju zaradu (dodanu vrijednost) od 20% oslobođeni PDV-a. Kod povećanja izvoza u narednoj godini kooperanti prije izvoznika uplatili su novi (povećani) priliv u budžet. Opravdanost uvođenja predloženog modela, stimulacije izvoza, ogleda se u:

1. Izvoznička firma koristi ponuđeni kredit i popravlja likvidnost poslovanja.
2. Država ubire dodatnih cca. 80% PDV na sav povećani izvoz, koristi ga od početka proizvodnje do trena izvoza.
3. Država jedan dio povećanja uplata PDV-a može iskoristiti u plaćanje kamata za uzeti kredit izvoznika, ali i pokriće moguće tečajne razlike.

Stimulacija novo otvorenih firmi kroz povrat PDV-a

1. Za novo otvorene firme (novo uposlene radnike) i njihovo stvaralaštvo obveza je plaćati PDV.
   Ako je 1,500.000 zaposlenih u HR 2009.g. ostvarilo BDP od 330 mlrd kn/g, onda svaki taj pojedinac stvori 220.000 kn/g. U budžet od 117 mlrd kn ubrano je s osnova PDV-a 36,5 mlrd kn ili 24.300 kn/g po zaposlenom.
   Sve više uplaćeno od 24.300 kn/g po novo zaposlenom vraća se na koncu godine u firmu.
2. Ova odredba vrijedi i za sve od ranije postojeće organizacije koje upošljavaju nove radnike.
   Postavljeni model ima više prednosti:
   1. Više će se potraživati proizvodni kadar a manje kadar za logistiku.
   2. Izbjegnute su moguće špekulacije (pripajanja firmi i sl.) a radi pravila "povrat PDVa za svakog novog uposlenog djelatnika u odnosu na prošlu godinu".

Naprijed opisani normativ može se uskladiti i po gospodarskim granama, a prema prosjeku obračunatog i plaćenog PDVa u toj gospodarskoj grani.

Stimulacija obrtništva

Registriranih 100.777 obrta i 1.000 zadruga s ukupno 227.550 zaposlenika, čine značajnu stavku hrvatskog gospodarstva. Obrtnici svoje robe i usluge naplaćuju izlaznim R2 računima. Kod toga imaju pogodnost u odnosu na ostalo gospodarstvo. (da porez ne plate prije nego i oni naplate svoj proizvod ili uslugu).

Problem im čini opća nelikvidnost i teško je ući u trošak nove produkcije prije nego naplate prethodne radove. Ako je obrtnicima ponuđen model, odobrenja kredita u visini prošlogodišnjih uplaćenih poreza, povrat sve više uplaćenih poreza, onda će oni moći odlučiti o toj mogućnosti.

Prema jednoj anketi u Udruženju obrtnika, samo uz uvrijet plaćanja u 60 do 90 dana povećali bi promet za 23% što čini 10% rast BDPa.

Ovo znači da im je veoma stimulativno preći u sistem PDVa prijavljivati i uplaćivati što veći PDV. Prema ovoj anketi obveznik plaćanja PDV prebačajem (preplatom PDVa) vratio bi banci samo 90% kredita + kamate a 10% bi vratio iz povrata PDVa.

Poticaji gospodarstva smanjenjem PDV-a i javni dug Hrvatske

Opća nedisciplina plaćanja između gospodarskih subjekata u Hrvatskoj nije mimoišla ni plaćanje države prema obvezama na rashodovnoj strani budžeta. Ovo znači da država ne plaća na vrijeme obaveze prema zdravstvu, školstvu, vojsci, policiji i ostalima.

Država kasni u plaćanjima i prema gospodarstvu za izvršene usluge izgradnje infrastrukture, energetike, dobavljačima opreme, serviserima i sl.

Javni dug dostiže 50% inozemnog duga ili 25% BDP-a. Država doduše ima za dio duga opravdanje u nepravovremenoj naplati svojih potraživanja iz gospodarstva. Izvješća govore o kašnjenju u plaćanju obveza među gospodarstvenicima i od 180 dana. Jasno da i obveze gospodarstva prema državi nisu uredne. Izvješće govori i o jednoj trećini privrednih subjekata u blokadi žiro računa. Ovo znači da ta cijela skupina ne uplaćuje obaveze prema državi.

Prihvaćanje modela "Poticaja gospodarstvu smanjenjem PDV-a" novac dodijeljen gospodarstvu kao kredit na 12 mjeseci djelomično će biti iskorišten i za plaćanje zaostalih obveza prema državi, a država će urednije plaćati svoje obveze gospodarstvu za obavljene usluge. Krug likvidnosti se zatvorio. Cijeli gospodarski život prešao je u jednu "normalu".

A ako je cirkulacija novca u jednoj discipliniranoj normali onda to prepoznaju i inozemni gospodarstvenici, potencijalni ulagači i kooperanti.

Prihod državnog proračuna

Prvo pitanje na predloženi program je zašto Vlada RH planira državni proračun prema razini prošlogodišnjih prihoda i zašto ide u rizik davanja "generalnih garancija"?

Uz prikazani povećani prihod od nelegalne ekonomije, eliminacija nelikvidnosti, povećanja zaposlenosti, povećanja izvoza i smanjenja uvoza, a sve to iščitano u rezultatu porasta stope rasta minimalno (+7%) povećanja BDP-a za novih 23 mlrd kn, novo uposlenih 70.000 radnika (sve to opisano u naprijed navedenoj tabeli), budžetski dobitak/gubitak može se procijeniti kao:

• Probitak:
• Povećanje priliva u budžet temeljem povećanja dohotka, dobiti i poreza na osnovicu od 23 mlrd kn
• Povećanje prihoda u budžet od carine i PDVa na povećani uvoz repromaterijala i opreme za proizvesti novih 23 mlrd kn
• Treba imati na umu i činjenicu da su mnogi rashodi države nestali, kao npr. smanjenje uplate u fond za nezaposlene, smanjenje sanacije u javna poduzeća, poticaji gospodarstvu i sl.
• Gubitak:
• Plaćanje po garancijama za nepodmirene kredite uslijed raznih rizika.

Trgovačke mreže i banke u novim uvjetima

• Trgovačke mreže i "trgovački lanci" uglavnom su u vlasništvu stranaca. Trgovački lanci, što iz svojih politika poslovanja, što iz razloga nekonkurentnog hrvatskog gospodarstva, pretežno prodaju uvoznu robu.
  Postupak obračuna PDVa uglavnom je poznat. Tehnologija odbijanja pretporeza po PDVu zaslužila bi jednu širu raspravu.
  U novom režimu mogućnosti dobivanja kredita prema uplatama PDVa u prošloj godini i povrata više uplaćenog PDVa u tekućoj godini dolazi do povrata više uplaćenog iznosa. Ako ovo vrijedi za više prodane "domaće" robe, onda će menadžment pojačati prodaju hrvatske robe.
• Banke će novim plasmanom novca u gospodarstvo (30 mlrd kn) za koji je generalni garant država, dolaskom novih investitora zbog olakšane birokracije, povećane kupovne moći i građani (veća uposlenost) dobiti novi polet u svom poslovanju.
  Vjerojatno će doći do snižavanja kamata, a što je i normalno u normalnom gospodarskom okruženju.

__________ *** __________

Bit prijedloga

Sudionici u stvaranju BDP-a (proizvodni i uslužni) dobri su praktičari, ali slabi organizatori i teoretičari (barem većina). Vide da je njihov cilj što veća proizvodnja i što veći ukupan prihod, ali što na kraju godine prema "novom režimu privređivanja"?

Primjer: Gospodarstvenik je ostvario dvostruko veću dodanu vrijednost u odnosu na prošlu godinu (s 1.000.000 kn na 2.000.000 kn). Cijeli kredit od 230.000 kn pokrio je povratom PDV-a od države. Dobiveni kredit na početku godine bio je obveza prema kreditoru, a povrat tog kredi-ta iz povrata PDV-a prešao u dobit poduzeća. Podizanjem (isplatom) ove dobiti u osobnu potrošnju ona postaje oporeziva veličina.

Druga mogućnost je daljnje ulaganje u opremu, plaće novo uposlenih ili proširenje na iz-vozno tržište. Bit projekta je dakle potreba za neprestanim rastom prihoda, proširenom reprodukcijom, novim upošljavanjem djelatnika, novom opremom, te upošljavanjem specijalista za nove tehnologije i pristupe tržištu. Mogućnost ove provedbe nije u restrikcijama, zabrani, ograničenjima i sl. već u stimuliranju dobrovoljnosti primjene ovog prijedloga.

Strategije menadžmenta

Nakon usvajanja ovog predloženog programa gospodarstvenici počinju promišljati svoje strategije:

• Temeljni im je zadatak povećati promet u slijedećoj godini. Ako uspijem postići 100% povećanje prometa država će vratiti moj kredit. Meni ostaje dobiveni iznos od banke. Ali knjigovodstvo mi javlja da mi je za taj iznos povećan profit. Ako ga podignem plaćam i porez, ako ga dalje ulažem (kupim novi stroj) ne plaćam porez. Pa nije niti loše.
• Ako uz sve želje proizvođač nije u stanju povećati produktivnost, ali ima mogućnosti podići cijenu; on će te godine povećati ukupan prihod, uplatiti više PDV-a nego lani i dobiti povrat preplaćenog PDV-a čime će vratiti cijeli ili dio kredita banci.
• Ima li proizvođač mogućnost sniženjem cijena svojih proizvoda (ili usluga) povećati promet (godišnji ukupan prihod povećanjem proizvedenih količina) on će sačiniti najoptimalniju računicu.
• Dobrovoljnost plaćanja PDV-a ide tako daleko da se može pojaviti i razmišljanje o plaća-nju više stope PDV-a. Npr. jedan sitni proizvođač (do sada iz sive ekonomije) počne koristiti "djelatničku karticu" ("malu obrtnicu" koju smo naprijed opisali) i određeno je da uplaćuje 7% poreza. On će zahtijevati da uplaćuje 23% PDV-a i da na svojih 100.000 kn godišnjeg prometa koristi 23.000 kn kredita. Jedan drugi privrednik kojem se ukazuje prilika za znatnijim proširenjem svog programa volio bi predložiti stopu PDV-a npr. od 30% (a tržište podnosi tako ukalkuliranu cijenu); ima mogućnost dobiti veći kredit, a i tako će ga dobiti kao povrat PDV-a.
• Poneki špekulanti će razmišljati ovako: Uspostavit će fiktivnu fakturu na firmu svoga prijatelja i time povećati promet (npr.1.000.000 kn), uplatit ću 230.000 kn PDV, a ovaj će mi i tako doći kao povrat PDV-a, to je točno. Njegovo računovodstvo će ga zatražiti UF-u za ulazne troškove, ako njih nema cijelih 1.000.000 kn knjižit će kao dobit, a porez na dobit iznosi 20%.

Završetak ciklusa

Nakon isteka 12 mjeseci novog režima PDVa i stimulativnog gospodarstva sačiniti ćemo bilancu. Povećana zaposlenost, povećan BDP, poboljšan odnos između proizvodnih i neproizvodnih organizacija te desetine drugih usporedbi krećemo u slijedeću kalendarsku godinu. Uvodimo samo jednu novinu. PDV s 23% snižavamo na 21% Što time dobivamo? Priliv u budžet prividno smanjujemo oko 4 mlrd kn. Kako su na snazi sve prošlogodišnje odredbe, gospodarstvenici žele i slijedeće godine prebaciti normative uplata PDVa i dobiti povrate poreza. Kako je na snazi važeći propis "sve uplate veće od prošlogodišnjih vratit će se gospodarstvu, to znači svota za budžet je jednaka (isto kao prethodne godine)".

Preraspodjela planirane stope raste BDP od minimalno 7% BDP manjim djelom podiže standard, a većim djelom nastavlja se stimulativan ciklus u gospodarstvu. Efekti od povećane kupnje jeftinijih roba i usluga veće su bez obzira na niži PDV. U iduće dvije godine mogli bi smanjiti PDV s 21% na 19% i konačno na 18%.

Izmjene Zakona poreza na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost ubire se temeljem Zakona o porezu na dodanu vrijednost; NN 47/95 od 12.06.1995., te izmjenama i dopunama do posljednje NN 82/2004 od 25.04.2005. i Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost NN 60/96 od 18.06.1996., te izmjenama do posljednje NN 77/2004 od 09.06.2004.
Novim zakonom od 01.08.2009. PDV se obračunava 23%

Izmjene i dopune ovih akata, a da se osigura provedba naprijed predloženog programa, predlažu se u sljedećim člancima Zakona:

Čl. 6. dodaje se točka 6.

Porezni obveznik može postati i svaki stvaratelj BDP-a na svoj poseban zahtjev.

Čl. 8. točka 9.

Porezna osnovica je naknada za isporučena dobra i usluge najviše do visine uplaćenog PDV-a za prošlu godinu.

Čl. 11. točka 4.

Porezno oslobođenje odnosi se na višak prihoda, to jest za više ostvareni PDV u odnosu na prošlu kalendarsku godinu.

Čl. 12. točka 18.

Oslobađanje od PDV-a priskrbljuju i uvoznici koji po posebnoj evidenciji povećavaju nabavu roba i usluga na domaćem tržištu.

Čl. 13. točka 4.

Oslobađanje od PDV-a priskrbljuje i izvoznik na sav izvoz veći od prošlogodišnjeg (fiktivan obračun).

Obzirom da će predloženi prijedlog doživjeti i razne izmjene, rasprave i poboljšanja to će i zakonski prijedlog biti stručno dopunjen. Moguće je u jedan opširniji čl. 22. točka 3. utvrditi kao "posebne postupke pri oporezivanju".

Ako se u predloženi prijedlog uloži malo truda može se postići veliki efekt.

AUTOR
mr.sc. Branko Grahovac, dipl. oec.

Zainteresirani za kompletnu studiju mogu se obratiti Autoru