Sažetak

 

Siva ekonomija postoji u svim svjetskim ekonomijama.

U nekim razvijenim zemljama je manja i pokrivena propisima: Zakonom o honorarnom radu, Zakonom o malom poslovanju i sl.

U slabije razvijenim zemljama ona je veća i nije regulirana, radi se o sivoj zoni.

Hrvatska je raznim strategijama i zakonima stvorila dovoljan pravni okvir za suzbijanje sive ekonomije.

Želja da se neregularna ekonomija suzbije i da se obavi kod registriranih gospodarstvenika samo je želja da se posao iz nelojalne konkurencije preusmjeri ka registriranim gospodarstvenicima - obrtnicima, kako bi oni obavili taj posao također bez izdanog računa.

Sivu ekonomiju stoga ne valja ograničavati restrikcijama, kažnjavanjem i zatvaranjem firmi. To dovodi do skupnog rezultata smanjenja BDP i ostalih statističkih pokazatelja.

Sivu ekonomiju treba stimulativnim metodama uvesti u regularni tijek i sveobuhvatno stvaralaštvo.

 

Definicija nelegalne ekonomije

 

Nelegalna ili siva ekonomija je gospodarska aktivnost koja izmiče oporezivanju, plaćanju doprinosa i drugih zakonom propisanih plaćanja. Najčešće aktivnosti su:

-       Proizvodnja i usluge registriranih firmi i obrta bez računa

-       Kupnja robe bez računa ili umanjene vrijednosti - npr. uvoz automobila

-       Pučka ekonomija za sebe ili trampu: pčelari, travari, masaže i sitna proizvodnja

-       Siva ekonomija: šljunčarenje, sivi turizam, privatni detektivi, piratski cd-i, tartufari, romske aktivnosti

-       Crna ekonomija: korupcija, mito, plave koverte, prostitucija i sl.

 

 

Metodologije otkrivanja sive ekonomije

 

Ako je riječ o sivoj ekonomiji onda ne možemo očekivati neke zvanične podatke. Osim verbalnih pretraživanja, ankete i sl. koristimo i dostupne službene podatke, a iz njih izračunavamo moguće učinke sive ekonomije. Ako je poznata ukupna kupovna moć neke nacije (plaće, mirovine, honorari, devizne doznake i sl.) te ukupna svota naplate proizvoda i usluga onda u razlici tih rezultata pronalazimo i neregularno poslovanje.

Kontrolni organi (inspektori, revizori i sl.) mogu utvrditi netočnost prijavljivanja prihoda u bilancama. Neke studije pokazuju da od ukupne sive ekonomije čak 45% nosi krivo prijavljivanje podataka.

Sivu ekonomiju možemo otkrivati i proučavanjem odnosa ukupno zaposlenih i socijalno osiguranih.

Analitikom, raščlanjenjem nelegalnih aktivnosti prema vrsti djelatnosti uočavamo da je u ukupnoj sivoj ekonomiji prerađivačka industrija zastupljena s 20%, trgovina s 27,5%, poslovanje nekretnina 23%%, građevina s 9%, hoteli i restorani s 8,8%, a financije s 2% i opskrba energijom s 0,4%.

Obuhvatnost nelegalne ekonomije u RH i svijetu

 

Izjava Premijera RH od 01.02.2005. -> Siva ekonomija iznosi 14 do 31% BDP-a

46 do 103 mlrd.

Udruženi sindikati - izjava od 01.06.2006. -> 400.000 radnika (28%) radi na crno

=88,8 mlrd. kn

Ministar gospodarstva Popijač: Siva ekonomija obuhvaća 20-30% BDPa

= 83 mlrd. kn

Svjetska banka navodi da se u Hrvatskoj siva ekonomija kreće oko 35% BDPa

= 116 mlrd. kn

 

I ostale države bilježe sivu ekonomiju:

- SAD ima različite pokazatelje rada u sivoj ekonomiji, a kreću se od 3% do 33%

- Italija radove na crno procjenjuje na 20% = 38 mlrd USD

- Velika Britanija 2% BDP                                    = 21 mlrd USD

- Nizozemska 2% BDP                                          = 15 mlrd USD

- Njemačka 3,1% BDP                                          = 97 mlrd USD

- Bugarska 35% BDP                                             = 10 mlrd USD

 

Preciznost kojom Njemačka pokazuje sivu ekonomiju kao 3,1% BDPa govori o gospodarski sređenoj zemlji.

Kako smo naveli da se u iskazu sive ekonomije koriste različite metodologije, tako se pronalaze i razni podaci.

Prema podacima OECDa siva ekonomija u odnosu na BDP iznosi: Austrija 14,1%, Australija 10,6%, Belgija 22%, Kanada 15,8%, Danska 17,9%, Finska 18%, Francuska 15%, Njemačka 16,3%, V.Britanija 12,5%, Grčka 28,5%, Irska 15,7%, Italija 27%, Japan 11,1%, Nizozemska 13%, N.Zeland 12,6%, Norveška 19%, Portugal 22,5%, Španjolska 22,5%, Švedska 9,4%, SAD 8,7%.

Od 12 tranzicijskih zemalja najmanju sivu ekonomiju iskazuju Slovenija i Češka 16,4%, a najveću Bugarska 34,5%.

Prosjek sive ekonomije u tranzicijskim zemljama iznosi 26%.

Za Hrvatsku je prikazan podatak za sivu ekonomiju 31,3% BDPa.

 

Obrtnici i siva ekonomija RH

 

U Hrvatskoj prema statistički podacima ima:

-       aktivnih obrta            100.777

-       aktivnih obrtnika        79.149

-       aktivno zaposlenih   148.401

Ukupno zaposlenih 227.,550

 

Za Hrvatske obrtnike radi se opsežna statistika po broju registriranih, aktivnih, uposlenih. Vodi se statistika po djelatnostima, županijama, spolu, starosti, majstorskih ispita i niz drugih.

Financijski pokazatelji kao npr. ukupan prihod, prihod po zaposlenom, BDP po zaposlenom, uplaćeni porezi i sl. nedostupni su:

Kao dokaz za ovu izjavu molimo pregledati web stranice HOK - Hrvatske obrtničke komore, HGK - Hrvatske gospodarske komore, DZS - Državnog zavoda za statistiku, Ministarstva financija, Porezne uprave, Hrvatske revizorske komore.

Službenici HOKe odgovaraju kako bi iznošenjem ovih podataka povrijedili privatnost obrtnika.

 

 

Slučaj Županijske obrtničke komore Čakovec

 

Vjerojatno jedna od sređenijih gospodarskih teritorija ponudila je široj javnosti slijedeće ekonomske podatke.

12.534 zaposlenih u obrtu Županije Čakovec ostvarilo je u 2010. godini ukupan prihod 5,6 mlrd kn/god., prijavilo je bruto dobit 231 mil kn (neto 148 mil kn).

Zaposlenih u obrtništvu Čakovec u ukupnoj zaposlenosti RH čini 0,86%.

Prijavljeni prihod obrtništva Čakovec prema sumi UP Hrvatske = 0,79%

Izračunom ostvarenog prihoda u odnosu na broj "produktivnih radnika" Županijske komore Čakovec i broj produktivnih radnika u Hrvatskoj taj udio iznosi 54%. Postavlja se pitanje: Jesu li obrtnici teritorija Čakovec manje produktivni? Jesu li napravili taj prihod ali nisu prikazali?

Ovo su samo upiti. Nisu tvrdnje! Dileme su nastale iz nepoznavanja ekonomskih podataka kao što su BDP ili BDP po uposlenom, i drugi usporedivi pokazatelji.

 

Legalizacija sive ekonomije u svijetu

 

Inozemna praksa

 

Belgija – naručilac nelegalnog posla kupuje vaučere (izvršiocu pripada 6,3€ po satu)

Francuska – radnici na crno isplaćuju se putem čekova kupljenih u banci.

Belgijski i Francuski izvori navode kako je uvođenjem vaučera u kratkom roku došlo do upošljavanja 40.000 radnika.

Njemačka – postoji odobreni mini posao do 400€ i doprinosi 23%, te 800€ i doprinosi 21%.

Italija – postoji vladina mreža regionalnih tutora – kontrolora za pomoć u sivom radu.

 

Legalizacija ugovorom o honorarnom radu

 

Part-time zaposlenost kao dio ukupne zaposlenosti u zemljama EU

 

Izvor: Istraživanje Eurostara, kolovoz 2010.

 

Vodeća zemlja po zaposlenosti honoraraca je Nizozemska s 47,7%.

Zemlje kao što su Nizozemska (s 2% BDPa u sivoj ekonomiji), V.Britanija (s 4% BDPa u sivoj ekonomiji), Njemačka (s 3,1% BDPa u sivoj ekonomiji), a velikim učešćem stvaralaštva kroz registrirani honorarni posao lijepi su primjer sređenog gospodarstva.

Prosjek honorarne zaposlenosti u zemljama EU iznosi 18,1%.

 

Hrvatska i honorarno stvaralaštvo – prihodovno

 

U Hrvatskoj ima 6,1% zaposlenih honoraraca = 104.000

Prema EU kriteriju od 18,1% trebalo bi biti = 271.500

Razlika = 76 mlrd kn BDPa                           = 167.500

 

Socijalno poduzetništvo

 

Europa sve više organizacijski provodi i prikazuje i rad po udrugama civilnog društva. Navodi se da se u EU 2 mil udruga bavi socijalnim poduzetništvom, da upošljavaju 6% ukupno uposlenih i da ostvaruju 2% BDPa.

 

Osnovni motiv grupiranja ljudi istih sklonosti je druženje. Rezultati njihovih druženja mogu biti određeni proizvodi udrugara: medara, travara, čipkara, gljivara, karikaturista, slastičara i sl. Uslužne djelatnosti u udgurama: muzičara, sportaša, knjigovođa, inovatora i sl. također ostvaruju određeni novčani priliv.

I u jednom i u drugom slučaju radi se o poduzetništvu.

Razlika od legalnog poduzetništva je u ostvarenju dobiti (profita).

Socijalno poduzetništvo eventualni profit usmjeruje u daljnji razvoj svoje misije.

Nesređenu regulativu: dostavnice, primke, račune, knjiženja, reklamacije i sl. predlažemo rješavati kroz „Klaster udruga socijalnog poduzetništva“.

 

 

Hrvatska i socijalno poduzetništvo – prihodovno

 

Izračunu mogućnosti uprihodovanja aktivnosti u socijalnom poduzetništvu, usporedivo s Europskim dostignućima bio bi:

2% DBP = 6,6 mlrd kn BDPa ili 30.000 zaposlenika

 

Siva ekonomija RH i zakonodavna regulativa

 

studeni 2004.		Vlada RH donosi trogodišnji program mjera za suzbijanje sive ekonomije.
17.06.2005.		Strategija Vlade RH o suzbijanju sive ekonomije učestvovali su:
			Ministarstva (7) Državni inspektorat Zavod za statistiku HGK, HOK i HUP Prekršajni sud Sindikati (6)
			Ukupno 22 institucije zadužene su za provedbu ove strategije.
Lipanj 2006.		Program Vlade RH s oštrim mjerama za smanjenje sive ekonomije
Ljeto 2007.		Provedena velika inspekcijska akcija otkrivanja neprijavljenih turista. Od 2,7 mil kn troškova inspektorskih službi naplaćeno je 1,7 mil kn kazne. Akcija je ipak unijela nešto više discipline u prijavu gostiju. Hrvatska danas ima 712 inspektora i to 455 gospodarskih i 257 inspektora rada
15.07.2008.		Prijedlog Strategije gospodarskog oporavka – zaključci: Točka 4. zaključka: suzbijanje sive ekonomije zatvaranjem firmi. Rat sivoj ekonomiji
NN 137/2009		Zakon o trgovačkim društvima – Glava prekršaji Čl. 630 točka 5: ako obavlja djelatnost koja nije upisana u registar Točka 77: ako inozemna osoba obavlja djelatnost u RH bez odobrenja.
01.09.2009.		Zaključci Ekonomskog vijeća Utvrđene aktivnosti u suzbijanju sive ekonomije.
03.07.2010.		Sastanak MMFa, Svjetske banke i Ministarstva financija RH
01.03.2011.		Prijedlog zakona o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti u sivoj ekonomiji

 

Opaska:

Prva:	Rad u sivoj zoni dovoljno je pokriven – sankcioniran ali praksa pokazuje drugu sliku.
Druga:	Sve zemlje svijeta imaju sivu ekonomiju. Pitanje je kako je nadziru.
Treća:	Edukacija i stimulativnost stvaralaštva pokazala se uspješnijom od sankcija – kažnjavanja i zatvaranja firmi.

 

Regularna i siva ekonomija – usporedni pokazatelji

 

U prikazanoj tabeli usporedno je rađen izračun obavljanja „istog“ posla (izrada metalne ograde) u angažmanu registriranog obrtnika s izdanim računom i fizičke osobe bez registrirane firme (zona sive ekonomije).

Cijena oba izvršitelja iznosi 1.230 kn.

I      Obračun registriranog obrtnika (u sistemu PDVa) je poznat. Od naplaćenog iznosa obračunao je 23% PDVa nakon što je odbio predporeze po ulaznim fakturama, a razliku do 23% uplatio je u korist budžeta RH.

II     Izvršitelj posla na „crno“ u dućanu je kupio potreban materijal i na to je državi uplaćeno 23% poreza. Ostatak novca izvršitelj je utrošio za osobnu kupnju; npr. zamrzivač, on je na tu robu putem trgovca uplatio PDV 23% u proračun.

 

U prikazanom izračunu pojavljuje se pozitivna razlika u korist nelegalnog izvršitelja od 134 kn.

U prikazanom izračunu vidljivo je da će legalni izvršitelj sve potrebe liječenja imati plaćeno putem HZZOa dok će iste preglede nelegalan izvršitelj morati osobno podmiriti.

 

Zaključak:    Stvaralaštvo, moto cjelokupnog razvoja i opstojnosti u bilo kojem obliku treba pozdraviti. Ne stvoriti anarhiju već organizacijski postići „masovno stvaralaštvo“ (za Hrvatsku to je 2.500.000 stanovnika) predlažemo izdavanje i * Registar djelatničkih kartica – stvaraoca *

 

Regularna i siva ekonomija – usporedni pokazatelji

 

REGULARNA EKONOMIJA Uz račun 1.230 kn		BDP 330 mlrd kn	SIVA EKONOMIJA Bez računa 1.230 kn
PDV = 230 kn	230 kn	PDV 36 mlrd kn	PDV = 230 kn	230 kn
Porezi Doprinosi Prirezi Carine Trošarine i ostalo	258 kn	Porezi i doprinosi 81 mlrd kn	Mirovinsko ?   Zdravstveno ?	258 kn
NETO OD	250 kn	NETO OD 90 mlrd kn	NETO OD	250 kn
PDV na mat	92 kn		PDV na mat. tr.	92 kn
Amortizacija	50 kn	Amortizacija i materijal 123 mlrd kn	Amortizacija	50 kn
Materijal	350 kn		Materijal	350 kn
			Kupnja za gotovinu	738 kn
Uplate u budžet 230-92	138 kn		PDV 23% na 738 kn	170 kn
Porezi i doprinosi	258 kn		PDV 23% na 400 kn	92 kn
	396 kn	Razlika < --- > 134 kn		262 kn