Moć donošenja i provedbi odluka u interesu ekonomskog prosperiteta nacije

Stvaranje moći za provedbu zadane strategije i ekonomskog prosperiteta, ogleda se u moći provedbe zakona i drugih akata. Ovo prije svega znači podršku 51% glasova u najvišemu zakonodavnom tijelu - Saboru RH.

Najbolnija tema; efikasno gospodarstvo temeljna je tema koja nas radikalnim izmjenama sa stopom rasta BDPa od 9-11% jedino može izvući od daljnjeg propadanja.

Ovu moć revitalizacije gospodarstva treba osigurati kroz projekt Reverzibilan tijek kapitala: Preraspodjela kapitala u korist stvaralaštva, Dodatni kapital, Stimulativno stvaralaštvo, Slobodno poduzetništvo (bez birokratskih stega).

Preraspodjela kapitala

Ovo je kapital stvoren u produkciji, a koji je sada u trgovačkim lancima, budžetskoj potrošnji, bankama, fondovsko-osiguravajućim institucijama i uskom krugu financijskih moćnika.

Ovo nije "novi novac", već onaj koji je stvoren i pripada stvaralaštvu, ali se nalazi na drugim mjestima.

Komentar:

• Zbog kašnjenja u plaćanju od 85 dana, potraživanja u privredi iznose 140 mlrd kn (podatak FINAe). U navedenoj tabeli prikazano je da samo prerađivačka industrija ima 6 mlrd kn više potraživanja od svojih dugovanja.
• Dodana vrijednost iz koje se podmiruju svi režijski troškovi produkcije kao: neto plaće radnika, porezi i doprinosi, PDV, u izdanim, a nenaplaćenim računima iznosi 34 mlrd kn.
• Jednomjesečnim obračunom i uplatom PDVa, prema pozitivnim zakonskim propisima (svaki dan obračun PDVa iznosi 100 mil kn) zbog kašnjenja plaćanja prelio je u budžet 8,5 mlrd kn.
• Kamate na uzete kredite iznose 10 mlrd kn/god (banke su privrednicima plasirale 110 mlrd kn)

U Republici Hrvatskoj potpore (subvencije, pomoći, donacije) u 2011. godini iznosile su 16,57 mlrd kn. Ove potpore su 2012. godine znatno smanjene i iznose oko 9 mlrd kn (plus garancije oko 2 mlrd kn).

Komentar:

Mjera "financijske injekcije u vrijeme krize" - oživljavanja gospodarstva poznata je u svim svjetskim privredama. Pitanje je je li to moguće postići poticanjem i jačanjem kupovne moći, čime se indirektno jača potražnja, ili direktnim poticajima u produkciju. U Hrvatskoj se preporučuju potpore samo u stvaralaštvo, jer u protivnom jačamo inozemno gospodarstvo, kupujući uvoznu robu.

Kriteriji za dodjelu potpora u Hrvatskoj totalni su promašaj, neefikasni, zbunjujući, i ne trpe nikakve popravke. Nove kriterije opisujem u naslovu "Dodani kapital" - Mjera 6, 7 i 8.

Zakonima i drugim aktima financijski ojačati poduzetništvo kao:

• Sloboda djelovanja „tvorničkih dućana i njihovih ogranaka“

Komentar: Po principu nekada dobro stojećih; Kemoboje, Varteksa, Borova ili postojećih Kraša i Gavrilovića osigurati brži priliv kapitala, a troškove trgovina kompenzirati iz ostavljene marže na prodane proizvode. Veliki broj poduzeća u RH koja su došla u poteškoće, a doživjele su restrukturiranje (pripajanje trgovačkom lancu „Konzum“) riješili su poteškoće u naplati (promptnom naplatom proizvedene robe). Ovaj model pokazao se učinkovit u proizvodnji i plasmanu proizvoda: prehrambenog, kemijskih, tekstilnih, dječjih igračaka, auto dijelova, keramike i sl. s dijelovima ambalaže, propagande i virmanskih naplata „za druge“. Nakaradno je da su proizvodne cijene i trgovinske 1:5. Npr. otkup šljiva 1,2 kn/kg u trgovini 7 kn/kg, otkup paradajza 2 kn/kg u trgovini 10 kn/kg, uz naplatu proizvođaču od 180 do 260 dana. Ovakvih primjera ima mnogo, i ne samo u poljoprivredi već i u nizu drugih djelatnosti. Dosadašnju praksu štrajkova radi smanjenja potpora zamijeniti „slobodnim stvaralaštvom“. Dobar primjer je jedan poljoprivrednik (do tada vođa štrajkova) koji je uveo uređaj „mljekomat“.

• Slobodna direktna prodaja na hrvatsko, europsko i svjetska tržišta

Komentar: Otkup pšenice u 2012. godini bio je 1,05 kn/kg. Preprodavači su tu pšenicu prodali u inozemstvo po 1,5 kn/kg. Tako su prekupci ostvarili 45 mil kn.

Računa se da Hrvatska može izvesti 400 mil kg viška pšenice. Ovo može preprodavačima osigurati ukupno 160 mil kn.

• Blagajnički maksimum povećati na 15% UP

• Međupozajmice dozvoliti za stvaralačke svrhe

• Financijsku snagu podržati i mogućnošću negotovinskih plaćanja (čekovi, mjenice, zadužnice, zapisi i sl.)

Komentar: Dosadašnja praksa gdje poduzetnik s viškom kapitala putem banaka kreditira poduzetnika u poteškoćama, ali s 10% KA. U direktnim međupozajmicama kamatu svode na minimalni iznos.

• Sloboda povezivanja raspoloživog kapitala kod poduzetnika.

Komentar: Važećim zakonima moguće je „otvoriti banku“ sa 40 mil kn. Teoretski bi hrvatsko gospodarstvo bilo u stanju registrirati 1000 banaka/kasa u svom vlasništvu. Očito bi tada dolazilo i do povezivanja nekoliko manjih privatnika u veću grupu (banku).

• Plaćanje „na odgodu“ uz pokriće kartica: American Express, Diners, MasterCard i sl.

Komentar: Trgovina obračunava proizvođačima (prosjek 5-7% iznosa računa). Ne stoji opravdanje trgovaca kako proizvođači za taj iznos podižu cijenu. Stoji argument proizvođača kako zbog povišenih cijena gube konkurentsku sposobnost.

Komentar: Sindikalno djelovanje u ispomoći radnicima u tekućim financijskim poteškoćama ali i prigodnim potrebama: božićnice, godišnji odmor, pomoć bolesnima, starijima, rođenjima, ženidbi, te kapitalnim potrebama; sindikalna odmarališta i sl.

Financijsko snaženje zaposlenih i njihovih obitelji ujedno je i jačanje kupovne moći što opet pogoduje potrebi povećane proizvodnje i pruženih usluga, tj. prosperitetu gospodarstva.

• Obračun i naplata PDVa od obavljenih usluga realizirati svakih 7 dana umjesto 30 dana

Komentar: Uslužne djelatnosti pune budžet sa cca 50%, a ostatak 50% budžet puni proizvodnja. Proizvođači imaju troškove pripreme proizvodnje, prodaje i čekanje (prosječno 85 dana) na naplatu. Uslužne djelatnosti u trenutku obavljenih usluga istovremeno ih naplaćuju. Obračunom i uplatom u 7 dana budžet bi tjedno naplatio 400 mil kn, ili mjesečno 1,6 mlrd kn (50% PDVa). Nitko nije oštećen, a budžet je povećao likvidnost.

• Stopu PDVa vratiti s 25% na 23%

Komentar: Gubitak uplata PDVa u budžet uz naplatu od 23% ihnosi 3 mlrd kn/god

• polovicu iznosa uplata PDVa kompenzirali smo tjednim uplatama PDVa iz uslužnog sektora.
• Drugu polovicu donijeti će veći obim potrošnje roba i usluga.
• Psihološki faktor smanjenja PDVa, značajan je za proizvodnju i potrošnju.

Dodatni kapital u visini 9% BDPa ili 30 mlrd kn

Vlada daje generalnu garanciju financijerima, a koji svakoj produktivnoj organizaciji dodjeljuju kredit na 12 mj. u visini uplaćenog PDVa u prošloj godini. Postupak dodjele kredita kroz komercijalne banke jednostavna je procedura

Mjera 7:  Vlada uz dodjelu financija privrednicima u visini PDVa osigurava i nove kriterije dodjele:

• Stvaralaštvo je jedini mogući korisnik ovog kredita jer obračunava i uplaćuje PDV.
• Produktivnost potiče i veći kredit pa tako razlikuje bolja i lošija poduzeća.
• Grane djelatnosti različite u uplati PDVa i dobivenom kreditu.
• Regionalnost i politički uplivi su isključeni.

• Novo uposleni radnici (prosječno radnik u RH uplati 26.000 kn/god PDVa)
• Inovativno stvaralaštvo. Inovatori sredstva dobivaju u ratama radi kontrole utroška
• Izvoznici rade fiktivni obračun PDVa i participiraju u kreditu.

Vlada osigurava i dodatni kapital za:

• Strateške programe
• Socijalnu osjetljivost
• Održivost (ekologija i zagađenost)

Stimulativno stvaralaštvo

Financijsko jačanje gospodarstva kroz:

1. preraspodjelu kapitala ( povrat u produkciju ) plus
2. dodatni kapital / krediti u visini uplata PDVa)

garant su da će osnaženo gospodarstvo sa cca 50 do 60 mlrd kn polučiti i povećani rast BDPa. O ovom će još biti riječi.

Stimulativno stvaralaštvo postići ćemo provedbom slijedećih mjera:

• Uvjet za povrat više uplaćenog PDVa je da su podmirene obveze prema državi i obveze prema dobavljačima.

Komentar: Ovo je veoma popularna mjera (važeća je za građanstvo). Nema više potrebe ne izdavati račune, tajiti prihode (obavljati „fuš poslove“) kada će i tako sve uvećane uplate biti vraćene uplatiocu.

Komentar: Pokriće kamata (4% na 30 mlrd kn dodijeljenih kredita) iznosi 1,2 mlrd kn. Budžet će novac nadoknaditi iz povećane produkcije u gospodarstvu, a time i povećanih uplata na dohodak, dobit i PDVa, doprinose i dr.

• Proizvodno uslužnom
• Sivoj ekonomiji
• Uvozu
• Izvozu
• Novo otvorenim firmama
• Obrtništvu
• Slobodnom stvaralaštvu

Slobodno poduzetništvo / razvlaštenje birokracije

Stanje na rang listi sloboda u poduzetništvu je katastrofalno. Misli se na sputavanje stvaralaštva u pretjeranoj papirologiji u samom procesu proizvodnje roba i obavljanja usluga, ali i indirektnim kočnicama izvan produkcije. Tu su lokalni, regionalni, pa i nacionalni propisi. Oni zahvaćaju obveze od otvaranja poduzeća, izgradnje, opremanja, isporuke robe, knjiženja, carina, poreza i ...

Najčešće kritike, a potom i najčešće preporuke ukazuju kako treba smanjiti broj županija, broj općina, broj službenika. Ako bi poslovi koje oni obavljaju ostali isti, a manji broj službenika, to znači produženo vrijeme čekanja na željeno rješenje. Upravo obrnuto, treba krenuti od smanjenja nepotrebnih obrazaca, potvrda, uvjerenja, svjedodžbi, ovjera, dokaza, rješenja, izvoda, ...

Nakon sređivanja ovih „kočnica“ redukcija kadrova i cijelih odjela lako će se srediti organizacijskim odlukama i viškove kadrova osposobiti i omogućiti im zaposlenje u proizvodnim servisnim poduzećima.

Birokratsko rasterećenje opisat ćemo u logistici i u stvaralaštvu.

• Administracija (logistika) vezana uz produktivne odnose.

Ministarstvo vanjskih poslova snimiti će 5 do 10 vodećih svjetskih ekonomija (kriterij: ispis pravila za rangiranje). Sve propise (prijevode) dostaviti će Ministarstvu uprave, a ovo će ih inaugurirati u praksu RH,

Komentar: Odluke o intervencijama s „višeg nivoa“ za dobivanje građevinske dozvole, kredita u banci, upis u zemljišne knjige, ubrzanje sudskih sporova i sl. postaju bespredmetni.

• Realni sektor – stvaralaštvo

Komentar:

• Odobravaju se poslovi u svim prigodnim prostorima: garaži, podrumu, na tavanu i sl.
• Odobravaju se sve djelatnosti, ako ne ugrožavaju zdravlje i imovinu drugih.
• Odobrava se radno vrijeme prema potrebi klijenata
• Odobrava se kadroviranje (struka) prema sposobnosti stvaraoca.

Komentar:

Otvaranjem mogućnosti stvaralaštva svim građanima RH omogućeno je privređivanje, a time i poboljšanje materijalnog statusa. Idealno, 4 mil mogućnosti zasigurno će se ekonomska slika popraviti kao:

• Honorarni rad u EU iznosi 17%, u RH 6,8%
• Socijalno poduzetništvo u EU iznosi 2% BDP ili 6% uposlenih
• Nezaposlenost u RH iznosi ≈400.000 ljudi.
• Radnici koji rade, a ne dobivaju plaću dodatno privređuju.

Mjera 15:  Utvrđuje se porez po djelatničkoj kartici u visini 7% iznosa računa.

Komentar:

„Mali obrtnici“ dobili su obvezu uplate PDK – porez po djelatničkoj kartici u visini 7% naplaćenog iznosa, te im se nudi i kredit u visini prošlogodišnjih uplata uz privilegirane kamate. Kako se u ovom slučaju ne radi od PDVu, to taj djelatnik ne može odbijati pretporez. Djelatnik ima pravo na stimulativnu mjeru 9, tj. povrat više uplaćenog od uplate u prošloj godini.

Komentar: Masovnost - izgradnja masovnih malih gospodarskih aktivnosti često je neprovedivo, jer vlasnik prikladnog zemljišta ne želi prodati teren ili postavlja previsoku cijenu. Ovim modelom nudi se vlasniku davanje terena u koncesiju. Država pomaže u realizaciji i tako sve tri strane pronalaze interes:

1. Vlasnik zemljišta ne prodaje zemljište, ali osigurava rentu za vrijeme ugovora 10, 20, 30 godina.
2. Investitor ne treba poveći početni iznos za zemljište, ali i veliku papirologiju, dugi rok do rješenja i sl.
3. Država kao regulator pronalazi novi prihod za budžet.

Komentar: U borbi za što manjom administracijom (kočnicama) uvođenjem standardizacije i normativa treba racionalizirati stvaralaštvo. Kada se propiše standard za montažu klima uređaja, satelitsku antenu, solarne kolektore, energetsku i toplinsku izolaciju objekata, uređenje kamp kompleksa, plaža, vezova za brodice, mini vjetro, hidro i plinske elektrane i sl. onda ostaje odredba o normativu: koliko kamp ima WCa, tuševa, parkirnih mjesta, rasvjete i sl. na 1000 m2 prostora.

Lokalni moćnici pretvoreni su u činovnike za provedbu propisa.