Temeljno stvaralaštvo i krovna ekonomska strategija

Provođenje ekonomske politike „ odozgo prema dolje „ obično ostane mrtvo slovo na papiru. Tisuće institucija,vrlih eksperata i napisanih strategija, projekata, rezolucija,mjera, Zakona , odluka, propisa i sl. nisu dali odgovarajući efekt. Nasuprot ovome , dobro organizirano proizvodno i uslužno stvaralaštvo, odrazit će se u mjerama nacionalne ekonomije. Evolucija u stvaralaštvu , kako u posljednjih 100 godina , tako i danas pruža enormne mogućnosti. Slobodno i masovno stvaralaštvo jedini je ispravan put. Da se podsjetimo nekih radikalnih zahvata iz prošlosti. PROIZVODNJA : serijska proizvodnja, konfekcijska proizvodnja,strojno sijanje biljaka, uzgoj ribe u bazenima, proizvodnja povrća u staklenicima, kompjutorska obrada , robotika i sl. TRGOVINA : Uvođenje samoposluga, prodaja u automatima, mljekomatima, uljomatima, prodaja pouzećem,prodaja internetom, prigodna prodaja, očitanje barkodom, naplata tokenom i sl. ORGANIZACIJA: Višesmjenski rad, rad na normu, rad kod kuće, OPG-obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, socijalno poduzetništvo, honorarni rad, kućna radinost, rad za opće dobro i sl.

Cjelokupno stvaralaštvo ( čiji je završni ciklus izdavanje faktura ) treba slobodno djelovati po pitanju; oblika radnog prostora, djelatnosti koju se obavlja,produktivnim kadrovima i radnom vremenu.

Provedbu ozdravljenja nacionalne ekonomije treba započeti u temeljima; proizvodnji i uslugama. Temelji hrvatskog gospodarstva su totalno razoreni. Svaka produktivna jedinica pozna svoje proizvodne kapacitete i procjenjuje moguću poziciju na tržištu. Usmjerenost na plansku proizvodnju znači; utvrditi što će se raditi, u kojim količinama, s koliko radnika i u kojim rokovima? Za usvojene programe ispisuje se „ poslovni plan“ , koji obuhvaća sve materijalne, kadrovske i financijske elemente za provedbu. Suma svih tih planova može biti podloga za industrijsku politiku, a može biti relevantan pokazatelj stanja u Nacionalnoj ekonomiji. Metodologija „ odozdo prema gore“,po praksi uhodanog modela Europske komisije formiranjem logičke matrice ispravan je put. Kroz četiri nivoa ( odozdo prema gore ) konstatiramo: 1) Probleme u proizvodnji i uslugama 2) Mogućnosti otklanjanja problema 3) Akcije koje treba poduzeti 4) Cilj koji treba postići; veći BDP, konkurentnost, izvoz, zaposlenost i dr. Temeljima gospodarstva valja podrediti cjelokupnu nadgradnju, a isporučene proizvode i obavljenu uslugu treba pravovremeno naplatiti ( preraspodjela kapitala iz budžeta, veletrgovina i banaka u produkciju) te financijski osnažiti gospodarstvo. Jedino „ zdravo“ gospodarstvo osigurava zdravu naciju. Ako je prikazan međunarodni rejting hrvatske (konkurentnost,izvoz,nezaposlenost i sl.); u stvari prikazujemo stanje u hrvatskom gospodarstvu.

Četiri nivoa ekomomske politike

I.  Nacionalna ekonomija

Kategorije kao što su : BDP, budžet, izvoz, uvoz, inflacija, zaposlenost i sl. su statistički prikazi, a rezultat su proizvodnog i uslužnog stvaralaštva. Pobrojane kategorije su iskazane veličine kojima označavamo stanje u gospodarstvu.

Predvodnici : Visoko pozicionirani znanstvenici i političari. Novinari ih rado prezentiraju u svim medijima.

II.  Ekonomske strategije

U politiku vrhovnog vođenja ekonomije ubrajamo strategije: u sektorima : industrije, turizma, poljoprivrede, šumarstva,energenta, okolišu i sl. Često ih prezentiraju makro- ekonomski modeli; npr. turizam: ukupni broj noćenja, broj dolazaka, prihod u turizmu. Predvodnici: Vrli instituti, agencije, zavodi i sl. Često popunjavaju medijski prostor.

III. Ekonomski projekti

Smisleno organizirana i planski determinirana projekcija u određenom području djelovanja (industrijska politika). Npr; u industriji: metala, kemije, tekstila, drva, prehrane, nafte, vodo-crpilišta i konkretno u turizmu su: zdravstveni turizam, kongresni turizam, seoski turizam, logorovanja, rafting i sl. Predvodnici: Niže rangirani službenici u ministarstvima, komorama i uredima. Kampanjski su obrađivani u medijima.

IV. Ekonomskki programi

Temelji osnove rada i svjesne akcije te operacionalizacija u gospodarstvu, za ostvarenje konačnog cilja ; stvaranje nove vrijednosti. Novom tehnologijom, uvjetima rada, zadovoljstvom radnika, ukratko, povećanjem produktivnosti, rentabilnosti, i efikasnosti pokrenuti ćemo gospodarski rast. Inovativnom produkcijom postići ćemo i veću konkurentnost, veći BDP, dobit, izvoz, zaposlenost, i sl. Predvodnici: Komore, klasteri, udruženja, pojedinci te organizatori sajmova ( industrije, obrta, male privrede, turizma, inovacija, a u posljednje vrijeme sve prisutni sajmovi Obiteljsko privredna gazdinstva i sl. ) Informativno se pojavljuju u medijima ili po narudžbi ,uz visoke troškove prikaza na televiziji ili u pisanim medijima.